
Devet decenija od prvog putničkog leta iz Niša: Aerodromi Srbije obeležili jubilej simboličnim letom
Prošlo je tačno 90 godina otkako je Niš ušao u istoriju civilnog vazduhoplovstva na ovim prostorima zahvaljujući jednoj međunarodnoj avio-liniji koju je uspostavio nacionalni prevoznik. Koliki je uticaj na tu i takvu odluku imao Dragiša Cvetković, Nišlija, tadašnji predsednik Vlade Kraljevine Jugoslavije - nije potpuno rasvetljeno.
Kako bilo, u zoru 1. maja 1935. godine, sa aerodroma u Bežaniji poleteo je ka aerodromu kod Medoševca, kraj Trupalskih šuma u Nišu, vazduhoplov kompanije Aeroput. Odatle bi, nakon preuzimanja dodatnih putnika, avion krenuo dalje: Niš je, naime, bio prva "prolazna stanica" na međunarodnom letu od Beograda do Soluna. Nakon Niša, avion bi odleteo za Skoplje, a potom i Bitolj, da bi završio svoju "misiju" na aerodromu Mikra, smeštenom jugoistočno od centra Soluna.

Ovaj događaj ne samo da je označio novu etapu u razvoju jugoslovenskog komercijalnog vazduhoplovstva, već je i povezao važne gradove juga tadašnje Kraljevine Jugoslavije u vremenu kada su drumski i železnički saobraćaj bili spori i često nepouzdani.
Aerodrom u Nišu bio je prvi organizovani civilni aerodrom u Južnoj Srbiji. Njegova prethodnica bila je svakako pista vojnog aerodroma koji je u gradu na Nišavi "nikao" davne 1912. godine. Kako bilo, prvi upravitelj civilnog aerodroma bio je trgovac i rezervni vazduhoplovni oficir Dragoljub H. Nešić – Žabota. Njegovim zalaganjem, Niš je ubrzo postao važna vazdušna tačka na ruti koja je povezivala Beograd sa jugom Balkana i Mediteranom.

Koliko je Žaboti bilo važno da "podigne posao" na viši nivo - govore i oglasi iz tog doba. Naime, samo 15 dana nakon što je obavljen prvi let ka Solunu (odnosno ka Beogradu), zahvaljujući upravitelju Aeroputove ispostave u Nišu odštampan je letak koji je pozivao Nišlije "da lete i putuju avionom", navodeći da "autobus za aerodrom polazi od 'Park-hotela' za Beograd u 6:30, a za Skoplje u 16:30 časova".
Reklamni letci iz tog vremena pozivali su građane da koriste "najsavremeniji način putovanja" i isticali brzinu, sigurnost i udobnost aviona. Letovi su u početku obavljani tri puta nedeljno, a cena karte bila je višestruko viša od železničke, pa su putnici uglavnom bili diplomate, viši činovnici i poslovni ljudi.
Narednih godina, linija ka Beogradu je postajala sve popularnija, što je sasvim normalno: let je trajao (za ono vreme) neverovatno kratko - oko 75 minuta. U Godišnjaku jugoslovenskog vazduhoplovstva zabeleženo je da je 1936. godine bilo više putnika na linijama Niš - Beograd i Beograd - Niš nego na linijama iz Niša do Skoplja i obrnuto.

Interesantno je da je Aerpoutova ispostava Niš na aerodromu kod Trupalskih šuma imala i svoj sopstveni avion i to - domaće proizvodnje! Naime, fabrika Zmaj iz Zemuna izradila je za potrebe Aeroputa Niš avion Spartan Kruzer II koji je uveden u flotu Aeroputa 24. maja 1935. pod registarskom oznakom YU-SAP.
Ovaj avion najčešće je leteo ka Skoplju i nazad i imao je ne baš slavnu sudbinu: već 15. septembra 1936. imao je prinudno sletanje i morao je izvesno vreme da bude prizemljen zbog kvara na jednom od tri motora i oštećenja na trupu letelice.

Međutim, izbijanjem Drugog svetskog rata 1939. godine, letovi su obustavljeni. Niš je tek posle 30 godina, tačnije u leto 1971. godine, ponovo uvršten u red letenja, kada je nova nacionalna avio-kompanija "JAT" uspostavila čarter letove ka Tivtu i Splitu.
Danas, Aerodrom "Konstantin Veliki" u Nišu nastavlja tradiciju započetu 1935. godine, povezujući jug Srbije sa brojnim destinacijama i podsećajući na pionirske korake u razvoju civilnog vazduhoplovstva u regionu.
Povodom 90. godišnjice od prvog putničkog leta iz Niša, Aerodromi Srbije su juče, 30. aprila, organizovali simbolični let na liniji Niš–Beograd u saradnji sa nacionalnom avio-kompanijom Er Srbija. Na letu su se, zajedno sa ostalim putnicima, ukrcale i novinarske ekipe koje su imale priliku da iz perspektive putnika obeleže ovaj važan jubilej. Let je ispratio direktor Aerodroma Srbije Mihajlo Zdravković, koji je istakao značaj ovog datuma za nišku i srpsku avijaciju, kao i kontinuitet razvoja vazdušnog saobraćaja iz Niša tokom proteklih devet decenija.

Danas, sa Aerodroma „Konstantin Veliki“ u Nišu, putnici mogu da lete ka 16 destinacija širom Evrope i šire, uključujući Beč, Bazel, Memingen, Ljubljanu, Keln, Frankfurt Han, Maltu, Istanbul, Atinu, Krf, Tivat, Cirih, Stokholm i Beograd. Letove obavljaju četiri avio-kompanije: Er Srbija, Rajaner, Viz Er i Svis. Pored redovnih linija, tokom letnje sezone dostupni su i čarter letovi turističkih agencija ka Monastiru u Tunisu i Antaliji u Turskoj.
(Aero.rs)
Video: Jedini preživeli lažni MiG-29: Kako je jedna maketa izbegla i NATO i uništenje u filmu Darka Bajića
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Nina
Postovani ,Vratite nam liniju Milano,Bergamo (Italija)!!!Avioni su uvek bili prepuni putnika i ne razumem razlog ukidanja te linije!Zasto da idemo uz Sofije I Skoplja kada imamo aerodrom ispred nosa???!!!Pozdrav
Podelite komentar