Nemački avion napravljen u Srbiji: Električna letelica budućnosti uskoro poleće
Na najvećem ovogodišnjem evropskom sajmu generalne i poslovne avijacije, AERO Friedrishafen 2026, jedna od najzanimljivijih premijera bio je tehnološki demonstrator zasnovan na tzv. blended wing body (BWB) konceptu. Reč je o specifičnoj konfiguraciji u kojoj su trup i krila sjedinjeni u jednu aerodinamičnu celinu.
Nazvan jednostavno G-1, ovaj projekat nemačke kompanije GETWING GmbH iz Hamburga nosi snažan srpski potpis – kompletna struktura letelice napravljena je u Srbiji.
Od nule do poletanja za samo godinu dana
Projekat se razvija uz finansijsku podršku nemačke agencije za inovacije SPRIND (Bundesagentur für Sprunginnovationen), sa ciljem da se tehnologija „letećih krila“ testira i kasnije primeni na velike putničke avione, objašnjava za Aero.rs Marko Stamenović, suosnivač i tehnički direktor kompanije Getwing.
Stamenović ističe da je put od „nula inženjeringa“ do aviona spremnog za poletanje pređen za svega godinu dana. Ključni partner u tom rekordno brzom procesu bila je beogradska firma Wing d.o.o., sa svojim pogonom u Vršcu.
Letelica G-1 je jednosed koji pogopni električni motor. Za razvojni tim, krajnji domet ili autonomija trenutno nisu u fokusu; primarni zadatak ovog demonstratora je dokazivanje mehanike leta u realnim uslovima. Najavljena je i komercijalna varijanta G-2 sa priojektovanom masom od samo 120 kg prazan, najvećom poletnom masom 240 kg, brizinom 200 km/h i doletom 1000 km.
Made in Serbia
Marija Dragović, vlasnica i direktorka kompanije Wing d.o.o., sa ponosom ističe za Aero.rs brzinu i preciznost kojom je projekat realizovan:
„Mi smo napravili kompletne kalupe za sve kompozitne delove, strukturu, farbanje, sklapanje – sve je urađeno kod nas. Kalupi su veliki, preko sedam metara, a cela struktura je završena za manje od šest meseci“.
Ona dodaje da je ovo za njihovu kompaniju prvi avion sa ovim tipom krila, što ceo tim čini posebno ponosnim. Nakon što je struktura završena u Srbiji, nemački partneri su integrisali električni motor i avioniku.
Ovaj projekat se oslanja i na bogatu tradiciju nemačkog inženjeringa, s obzirom na to da je partner u firmi Getwing, Bernhard, ranije bio na čelu kompanije Horten Aircraft, koja je slično leteće krilo izlagala u Fridrihshafenu pre nekoliko godina.
Sada, sa projektom G-1, Stamenović objašnjava da su glavni ciljevi ispitivanja potvrda da je ovakva konfiguracija stabilna, upravljiva i da nudi izuzetno nizak aerodinamički otpor. On najavljuje da je prvi let planiran veoma uskoro, dok će se serija testiranja vršiti na lokacijama u Nemačkoj.
Šta je zapravo blended wing body koncept?
Značaj projekta G-1 leži u povratku dizajnu koji se glatko pretapa iz trupa u krila, stvarajući jedinstvenu aerodinamičnu celinu. Osnovni princip je da cela površina letelice doprinosi stvaranju uzgona, čime se drastično smanjuje otpor vazduha i povećava energetska efikasnost.
Iako se o „letećim krilima“ mašta još od pionirskih radova braće Horten tokom 1930-ih, ili kroz vojnu primenu kod čuvenih bombardera B-2 Spirit i najmodernijeg B-21 Raider, G-1 predstavlja savremenu interpretaciju koja teži komercijalnoj i ekološki održivoj upotrebi.
Razlog zašto BWB nije ušao u širu primenu, iako se razmatra decenijama, leži između ostalog i u potrebi za naprednim kompjuterskim sistemima za kontrolu leta (fly-by-wire), koji omogućavaju da ovi, po prirodi "nestabilni“ oblici, postanu sigurni i upravljivi za svakodnevnu upotrebu.
Upravo je to jedan od izazova na koje treba da odgovori tehnološki demonstrator G-1: "Prednost aerodinamickih resenja koja su razvijena u Getwing-u lezi u tome sto ne zahtevaju upotrebu fly-by-wire sistema vec je letilica pasivno stabilna kao i avion sa standardnom konfiguracijom", kaže Stamenović.
Ovakav dizajn omogućava i veću unutrašnju zapreminu uz manju potrošnju energije, što je idealno rešenje za buduće letelice na električni ili vodonični pogon. Tehnološki demonstrator G-1 predstavlja još jedan korak ka tom cilju.
(Aero.rs)
Video: Austrija i Slovenija: Planinski masiv Alpa
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Pero
Brže, bolje, jače, vučićskije!
Podelite komentar