Ovo je novi evropski borbeni dron: Upravlja ga veštačka inteligencija i poleće za dve godine
U trenutku kada se globalno bezbednosno okruženje ubrzano menja, evropska odbrambena industrija čini se da je dobila svoj najambiciozniji projekat u poslednjoj deceniji – CA-1 Europa, novi bespilotni borbeni avion koji razvija kompanija Helsing u saradnji sa nemačkim proizvođačem sportskih i aviona za obuku Grob.
Projekat je svečano predstavljen 25. septembra u Tusenhausenu u Bavarskoj, svega nekoliko meseci nakon što je Helsing preuzeo Grob od prethodnih vlasnika.
Ono što je fascinantno je da je Helsing ovu letelicu osmislio i predstavio u okviru samo 14 nedelja tehnološke studije, što ukazuje na ubrzani razvojni ciklus u poređenju sa tradicionalnim vojno-industrijskim projektima.
Prvi let planiran je za 2027. godinu, dok se ulazak u operativnu upotrebu očekuje u roku od četiri godine, prema navodima kompanije.
“Proizvodna verzija očekuje se u upotrebi u naredne četiri godine”, navodi Helsing. Dodaju da sarađuju sa vodećim partnerima u evropskoj vazduhoplovnoj industriji, sa fokusom na “skalabilnost i otpornu evropsku proizvodnu i logističku mrežu”.
Preuzimanje Grob Aircraft
Helsing je ranije ove godine kupio Grob, kompaniju sa više od pola veka tradicije u proizvodnji jedrilica i manjih aviona, uključujući i G120 seriju koje koriste i neka ratna vazduhoplovstva u obuci pilota. Prethodni vlasnici bili su H3 Aerospace, a proces preuzimanja je formalno završen u julu 2025. godine.
Volfgang Gamel, generalni direktor Grob Aircraft i Helsinga za Nemačku, ocenio je saradnju kao primer težnje ka tehnološkom suverenitetu – iz Evrope, za Evropu. On je dodao: „Partnerstvo je savršeno. Grob ima decenije iskustva i globalno je priznat u izradi lakih, izdržljivih kompozitnih aviona – idealne platforme za ono što nameravamo da postignemo.“
Prema rečima Torstena Raila, suosnivača i izvršnog direktora Helsinga, saradnja sa Grobom prethodila je formalnom preuzimanju: „Saradnja na projektu Europa počela je pre akvizicije – veoma smo blisko radili sa Grobom. To nas je ubedilo da je kombinacija odlična, što se i pokazalo tačnim.“
Šta je CA-1 Europa
CA-1 Europa je jednomotorna letelica, sa maksimalnom poletnom masom od 4.000 kilograma, dužinom trupa od 11 metara i rasponom krila od 10 metara. Dimenzije i masa je stavljaju u klasu sličnu ranijim razvojnim varijantama američkog Collaborative Combat Aircraft programa, ali avion je osmišljen i proizveden u evropskim okvirima.
Vazduhoplov je projektovan za visoke podzvučne brzine i za operacije u složenim ili neprijateljskim vazdušnim prostorima. Proizvođač navodi da je ovaj UCAV „inženjerski dizajniran za potpuno autonomne operacije u neprijateljskim okruženjima“ i da će „platforma pružati precizno dejstvo kroz napredne AI i sposobnosti preživljavanja“.
Izbor motora za letelicu je već napravljen, ali kompanija još nije javno objavila koji model će se koristiti. Stephanie Lingeman, direktor za programe u Helsingu, navodi da će testiranja letelice biti izvođena direktno u Tusenhausenu, što će „dati mogućnost da kontinuirano testiramo i unapređujemo, i da razvijamo avion na brz i ekonomičan način“.
Modularnost i misije
CA-1 Europa je dizajniran sa modularnim trupom, što omogućava brzu integraciju različitih senzora, sistema za samoodbranu, elektronskog ratovanja i druge opreme. Platforma može da izvršava misije samostalno ili u okviru roja (jata) bespilotnih letelica, što otvara mogućnosti za masovno korišćenje u raznim scenarijima.Helsing navodi da će sistem omogućiti brzu ugradnju novih senzora i softverskih aplikacija. Avion je kompatibilan sa Command-and-Control sistemom Helsinga, što omogućava planiranje, praćenje i nadzor kompleksnih autonomnih misija.
Centaur AI – autonomija u srcu letelice
Suština CA-1 Europa leži u Centaur AI tehnologiji, autonomnom „pilotu“ koji upravlja avionom. Centaur je razvijen tokom prethodne četiri godine i već je testiran u saradnji sa švedskim Gripenom, omogućavajući autonomnu kontrolu leta i izvršenje misija.
“Verujemo da, zbog pretnji koje dolaze i nezavisnosti koja nam je potrebna, Evropa mora moći da kontroliše softver i kada se on ažurira“, decidan je Rail.
„Pretnja koja dolazi sa istoka je neposredna“, dodaje on, aludirajući na delovanje Rusije i Kine. „Moramo osećati hitnost i shvatiti da ovo mora što pre da se nađe u vazduhu i započne u upotrebu.“ Operativni UCAV koštaće „samo deo cene borbenog aviona“, dodaje on.
Stephanie Lingeman ističe da je budućnost borbenog vazduhoplovstva u tzv. attritable sistemima, gde softver i veštačka inteligencija igraju ključnu ulogu: „CA-1 Europa ima autonomiju u svom srcu.“
Enders: Za nekoliko godina, piloti bez AI neće ni uzleteti
Razvoj CA-1 Europa dolazi u trenutku kada evropske države intenzivno povećavaju odbrambene budžete i traže nezavisnost u ključnim tehnologijama. Rail je naglasio da postoji osećaj hitnosti u procesima i da se sada mogu primetiti značajna poboljšanja u brzini implementacije sistema: „Znamo da moramo da razvijemo ove sisteme da bi služili kao odvraćanje.“Premijer Bavarske Markus Zeder ocenio je projekat kao „ključnu buduću kompetenciju“ i dodao: „Moramo značajno povećati naše odbrambene kapacitete. Bavarska je posvećena odbrani i radićemo na tome da što više ugovora dođe u našu pokrajinu.“
Takođe, na događaju predstavaljanja, kopredsedavajući kompanije Tom Enders je primetio: „Osnivači Helsinga bili su prvi u Evropi koji su prepoznali da AI može revolucionisati sve u vojsci.“ Opisujući kompaniju kao „bavarski jednorog“, bivši izvršni direktor EADS-a i Airbusa upoređuje potencijal Helsinga – koji je osnovan u martu 2021. – sa start-apom Airbusa iz 1970. godine. „Za nekoliko godina, piloti borbenih aviona bez AI neće ni poleteti“, tvrdi on.
Testiranje i proizvodnja
Planirano je da CA-1 Europa bude testiran u Tusenhausenu, čime se omogućava kontinuirano unapređenje i prilagođavanje letelice. Helsing kombinuje svoj AI autonomni sistem sa iskustvom Grob Aircrafta u proizvodnji lakih kompozitnih aviona, čime se dobija platforma pogodna za masovnu proizvodnju i skalabilne operacije.
CA-1 Europa je prvi ozbiljan pokušaj evropske industrije da razvije sopstveni autonomni bespilotni borbeni avion nove generacije, sa veštačkom inteligencijom u srcu koncepta i modularnim dizajnom. Projekat odražava težnju ka tehnološkom suverenitetu Evrope kao odgovor na aktuelne geopolitičke izazove, uključujući pretnje sa istoka, ali i američku tehnološku i vojnu dominaciju, koja je u različitim oblicima prisutna od kraja Drugog svetskog rata, uprkos savezništvu.
(Aero.rs)
Video: Northrop Grumman RQ-4 Global Hawk izviđačka bespilotna letilica
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Klaus
Dron i bespilotni avion su nebo i zemlja vi Rusiju po tehnologiji nećete da stignte narednih 100 godina a možda i 200 i ne razumem uopšte da vi još niste shvatili da Rusija za javnost pokaže najviše 10 procenta svojeg naoružanja i rusija i kina već imaju više milionske norbene jedinice od vojnika robota koji rade 90 odsto što radi i sam čovek samo to da izbace na front evropa nestaje šta mislte da će Rus da ratuje protiv vas kao što ratuje protiv ukrajine gde imate na milione rusa po gradovima
Podelite komentar