
Šta je GPS ometanje i kakav je njegov uticaj na bezbednost avio saobraćaja
Globalni pozicioni sistem (GPS) predstavlja važan element moderne avijacije, koji omogućavajućava preciznu navigaciju, planiranje ruta i bezbedno sletanje aviona. Međutim, poslednjih godina sve češće se beleže slučajevi ometanja GPS signala, što može imati ozbiljne posledice po bezbednost vazdušnog saobraćaja.

Šta je GPS ometanje i kako ugrožava avio-saobraćaj?
GPS ometanje podrazumeva namerno ili nenamerno emitovanje signala koji blokira ili ometa rad GPS prijemnika. Može biti rezultat prirodnih fenomena, tehničkih kvarova ili ciljanih aktivnosti, najčešće povezanih sa vojnim i političkim razlozima. Ometači emituju radio-signal na istoj frekvenciji kao GPS, čineći prijem signala nemogućim za avione, brodove i kopnena vozila koja se oslanjaju na satelitsku navigaciju. Kada dođe do ometanja GPS-a, avioni mogu izgubiti preciznu navigaciju, što izaziva neplanirane promene rute, povećava radno opterećenje pilota i kontrolora i u ekstremnim slučajevima može dovesti do ozbiljnih bezbednosnih incidenata. Pored same navigacije, GPS je ključan i za sinhronizaciju vremena, što može uticati na komunikaciju i koordinaciju između vazduhoplovnih službi i kontrole letenja.

Slučajevi GPS ometanja – pad aviona Azerbejdžan erlajnsa i drugi incidenti
U poslednje vreme sve je više prijava o ometanju GPS signala u određenim delovima sveta. Evropska agencija za bezbednost vazdušnog saobraćaja (EASA) upozorila je na učestale incidente u istočnoj Evropi i na Bliskom istoku, dok su avio-kompanije prijavile probleme sa navigacijom u blizini zona sukoba. U baltičkom regionu, avio-prevoznici su više puta morali da se oslanjaju na alternativne navigacione sisteme zbog GPS ometanja.
Jedan od najozbiljnijih slučajeva dogodio se 25. decembra 2024. godine, kada se let J2-8243 kompanije “Azerbejdžan erlajns” (Azerbaijan Airlines - AZAL), koji je saobraćao na ruti Baku – Grozni, srušio nedugo nakon što su piloti prijavili probleme sa navigacijom. Prema preliminarnim izveštajima, avion je pre nesreće bio izložen intenzivnom GPS ometanju, što je doprinelo dezorijentaciji posade. Ovaj incident dodatno je podstakao zabrinutost u avio-industriji o sve većoj upotrebi elektronskog ratovanja i njegovom uticaju na civilnu avijaciju.
Osim ovog slučaja, poznati su i problemi sa GPS signalom u istočnom Mediteranu, gde su piloti prijavljivali iznenadne gubitke signala, kao i u delu Arktika, gde je zbog geografskih specifičnosti posebno teško pronaći alternativne metode navigacije.
Kako američka vojska planira da zaštiti satelitsku navigaciju?
Američka vojska prepoznaje GPS kao ranjivu tačku i razvija niz strategija za smanjenje zavisnosti od ovog sistema. Ratno vazduhoplovstvo SAD, Svemirske snage i druge vojne grane ulažu značajne resurse u unapređenje navigacionih sistema otpornih na ometanje. Jedan od pristupa jeste razvoj GPS M-kod prijemnika, koji su otporniji na ometanje i lažiranje signala. Pentagon takođe ulaže u navigaciju zasnovanu na više satelitskih sistema, što uključuje evropski “Galileo” (Galileo) i ruski “GLONAS” (GLONASS), kako bi se smanjila zavisnost od jednog izvora signala. Pored toga, radi se na unapređenju inercijalnih navigacionih sistema (INS), koji ne zavise od GPS-a, a omogućavaju preciznu navigaciju čak i u uslovima potpunog gubitka satelitskog signala.
Jedan od najambicioznijih vojnih projekata dolazi iz kompanije Junajted lonč alajens (United Launch Alliance - ULA), koja je predložila da se njihova nova raketa “Vulkan Sentor” (Vulcan Centaur) koristi kao “svemirski presretač” za zaštitu američkih satelita. Svemirske snage SAD istražuju mogućnosti presretanja pretnji koje bi mogle ugroziti GPS satelite, a istovremeno se razvijaju nove alternative poput “Pulsar” (Pulsar), sistema satelita u niskoj Zemljinoj orbiti koji bi mogao postati održiva alternativa GPS-u. Ovaj sistem bi imao jače signale otporne na ometanje i omogućio precizniju navigaciju čak i u uslovima elektronskog ratovanja. Pored toga, američka vojska sprovodi istraživanja u oblasti naprednih algoritama za detekciju i neutralisanje ometanja GPS-a, dok se razvijaju i specijalizovani uređaji koji mogu brzo analizirati da li je signal lažiran ili ometan.

Budućnost satelitske navigacije i izazovi za civilnu avijaciju
Dugoročno gledano, GPS ometanje će verovatno postati sve veći izazov za globalnu avijaciju, posebno u regijama sa geopolitičkim tenzijama. Iako avioni imaju alternativne metode navigacije, dugoročno rešenje će zahtevati tehnološka unapređenja i bolju koordinaciju između vazduhoplovnih i sigurnosnih institucija. Dok američka vojska i svemirske snage ulažu u napredne sisteme zaštite satelitske navigacije, civilna avijacija mora pronaći način da osigura stabilnost i bezbednost svojih letova.
U budućnosti bi se moglo očekivati sve veće oslanjanje na alternativne PNT (pozicioniranje, navigacija i tajming - Positioning, Navigation, Timing) sisteme, a pitanje zaštite GPS signala postaće jedno od važnih pitanja u avijaciji i vojnoj industriji.
(Aero.rs)
Video: Air Serbia Airbus A319 na aerodromu Nikola Tesla
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.