
Na 55. Sajmu u Parizu Erbas sklopio poslove vredne više od 20 milijardi dolara, Embraer drugoplasiran
Kako se 55. Pariskom sajmu vazduhoplovstva približava kraj poslovnog dela i prelazak na manifestaciju više usmerenu ka široj javnosti, jasno je da će Erbas sa ovog Sajma otići zadovoljan. Naime, prema navodima više svetskih agencija, ova kompanija obezbedila je poslove u ukupnoj vrednosti od oko 20,9 milijardi dolara.
Prema navodima agencije Rojters na koje se poziva Aerotime, 14,2 milijardi dolara "otpada" na nove vazduhoplove, dok na preliminarne ugovore o kupovini odlazi 6,7 milijardi dolara. Ove procene zasnovane su na podacima kompanije Cirium Ascend.
Zbog odsustva Boinga, Erbas je preuzeo centralno mesto u komercijalnom segmentu avijacije. Sa malo konkurencije kada je reč o velikim najavama, kompanija je brzo prikupila velike narudžbine: Među njima je i memorandum o razumevanju sa kompanijom Vietdžet za 100 aviona A321neo uz opciju za još 50, 30 aviona A320neo i 10 A350F za AviLiz, 25 aviona A350-1000 za Rijad Er i 40 čvrstih narudžbina A220 (plus 44 opcije) za poljsku aviokompaniju LOT, o čemu je naš portal pisao ranije tokom nedelje.

U našim tekstovima pomenuli smo i druge ugovore: Starluks Erlajns je dodao još 10 aviona A350-1000 svojoj floti za duge letove, čime je ukupan broj povećan na 18, dok je IdžiptEr proširio narudžbinu iz 2023. sa 10 na 16 aviona A350-900. ANA Holdings je finalizovao čvrstu narudžbinu za 24 A321neo i tri A321XLR.
Ulogu "drugoplasiranog" na ovogodišnjem Sajmu u nedostatku Boinga preuzeo je brazilski Embraer, koji je privukao pažnju i u komercijalnom i u vojnom segmentu, o čemu ste mogli čitati na Aeru. U regionalnoj avijaciji, kompanija SkajVest Erlajns naručila je 60 aviona E175 uz opciju za još 50, u ugovoru vrednom 3,6 milijardi dolara.
Poslovi u odbrambenom sektoru doneli najviše ugovora
I u segmentu odbrane, brazilska kompanija je nastavila da privlači međunarodnu pažnju. Portugalija je potvrdila narudžbinu šestog aviona, uz aktivaciju opcija za još 10 letelica namenjenih NATO saveznicima. Litvanija je takođe izabrala C-390 Milenium kao svoj sledeći vojni transportni avion, sa planovima za nabavku tri primerka.

Holandija je potpisala ugovor za modularni komplet za aeromedicinsku evakuaciju, dizajniran za brzu integraciju i uklanjanje iz letelice, a takođe je obezbedila opcije za još sedam kompleta u ime drugih potencijalnih partnerskih zemalja. Može se reći da Milenium stiče priznanje kao namenski projektovana platforma koja uspešno odgovara na trenutne operativne i strateške potrebe vazduhoplovstava članica NATO-a.
U odbrambenom segmentu (o kom se ipak značajno manje govori), Francuska je potpisala zajedničku izjavu o nameri sa švedskim Saabom za nabavku aviona GlobalAj za rano upozoravanje i kontrolu iz vazduha, što dodatno doprinosi rastućem evropskom interesovanju za napredne ISR platforme.

Proizvodnja, logistika i zalihe
Ove tri "teme" su "odnele" oko 45% ovogodišnjeg Sajma na Le Buržeu. Sistemi za protivvazduhoplovnu i protivraketnu odbranu, platforme za izviđanje i nadzor (ISR), kao i tehnologije bespilotnih letelica dominirale su i izložbenim prostorom i temama razgovora.
Ideja da ratove dobijaju samo najnapredniji sistemi više ne prolazi bez osporavanja. U Ukrajini, oslanjanje Rusije na kvantitet umesto kvaliteta pokazalo je ograničenja "butik" arsenala. U Izraelu su se zalihe pokazale jednako važnim kao senzori ili umrežene komandne strukture.

Lokid Martin je direktno izrazio ovaj duh vremena. Najavio je povećanje proizvodnje celog portfolija raketa, sa rastom isporuke taktičkih raketa od 40% na godišnjem nivou. Dok su mnogi očekivali glamurozne premijere i prototipove nove generacije, Lokid je poslao jasnu poruku: ključne su razmera i sposobnost isporuke - dve oblasti koje sve više zanimaju vojske.
Transformacija platformi
Pored raketa, jasan narativ se razvio oko transformacije postojećih platformi. Vreme kada su nove bespilotne letelice ili makete lovaca šeste generacije bile glavne zvezde je prošlo. Sada se fokus preusmerava na to kako postojeći resursi, neki stari i po nekoliko decenija, mogu biti prilagođeni za buduća umrežena bojišta.

Primera radi, Erbas je svoj A400M predstavio ne samo kao transportni avion, već i kao buduću "matičnu platformu" sposobnu za lansiranje bespilotnih letelica i integraciju u sistem-sistema. Slično tome, Sikorski je predstavio Blek Hok sa konceptima za integraciju sa bespilotnim sistemima i autonomnim misijama – dokaz da se i provereni "radni konji" redefinišu za saradničke borbene scenarije.
Transevropsko zajedništvo
Jedan od trenutaka koji je privukao najviše pažnje bilo je osnivanje kompanije LBA Sistems - zajedničkog preduzeća u vlasništvu italijanskog Leonarda i turskog Bajkara u odnosu 50:50, fokusiranog na razvoj bespilotnih sistema nove generacije. LBA je već na statičkom prikazu izložila Bajkarove letelice TB-3 i Akinči PT-10 pod svojim brendom, što ste mogli da pročitate na stranicama portala Aero.rs.

Naravno, bilo je i nekoliko novih proizvoda. Erbas je potvrdio da je A330 MRTT+, sledeća verzija uspešnog višenamenskog aviona za dopunu goriva u vazduhu, već u proizvodnji za neimenovanog kupca. Kompanija je istakla njegove sposobnosti koje osiguravaju dugoročnu upotrebljivost – unapređenu povezanost, poboljšane odbrambene sisteme i integraciju u borbene sisteme zasnovane na klaudu.
U međuvremenu, francuska kompanija Turgis & Gaijar u partnerstvu sa Talesom predstavila je novu izviđačku verziju bespilotne letelice Arok, opremljenu najnovijim radarom Tales ErMaster S. Iako nije reč o revoluciji u dizajnu ili funkciji, sistem oslikava širu francusku strategiju izgradnje skalabilnog dronskog ekosistema koji podržava i domaće i izvozne potrebe.
(Aero.rs)
Video: Airbus Helicopters H120
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.