Uprkos sankcijama Rusija nabavila rezervne delove za avione u vrednosti od preko milijardu dolara
Iako je globalna avio- industrija formalno prekinula sve veze sa Rusijom nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine, podaci do kojih je došao finski javni servis Yle pokazuju da ruski avio-prevoznici i dalje uspevaju da održavaju svoju zapadnu flotu – najčešće uz pomoć posredničkih kompanija iz trećih zemalja. Istraga otkriva da je od početka sankcija u Rusiju uvezeno rezervnih delova za putničke avione u vrednosti većoj od 1,17 milijardi dolara.
Delovi i dalje stižu – preko posrednika
Prema navodima Yle-a, ruski avio-prevoznici su od februara 2022. do danas pribavili oko 600 miliona evra vrednih rezervnih delova za Erbasove letelice, kao i još 400 miliona evra vrednih komponenti za avione Boing. Ove brojke ukazuju na to da je paralelni sistem snabdevanja itekako razvijen i funkcionalan, iako je formalno zabranjena svaka saradnja sa Rusijom.
Mehanizam je relativno jednostavan: kompanije iz zemalja koje nisu uvele sankcije – poput Kine, Turske, Ujedinjenih Arapskih Emirata i u poslednje vreme Indije – kupuju delove direktno od proizvođača ili ovlašćenih distributera i zatim ih preprodaju ruskim firmama. Neki delovi se čak uvoze u više etapa, često preko više zemalja kako bi se prikrilo njihovo poreklo i krajnja destinacija.
Reakcije iz Boinga i Erbasa
Kompanije Boing i Erbas tvrde da nemaju više nikakav poslovni odnos sa Rusijom i da se strogo pridržavaju sankcija. Boing je u izjavi za Yle jednostavno ponovio da ne isporučuje delove niti pruža usluge ruskim kupcima.
Erbas je u svojoj reakciji bio precizniji i priznao ograničenja u pogledu kontrole nad „sivim tržištem“ rezervnih delova:
„Ne postoji zakonski put kojim bi se avioni, rezervni delovi, tehnička dokumentacija ili usluge mogli legalno izvoziti u Rusiju. Kada je reč o originalnim delovima, Erbas može da prati tok isporuke i precizira krajnju upotrebu – uključujući konkretan serijski broj aviona – ali proizvođači ne mogu da spreče širenje neautorizovanih i kopiranih delova van zvaničnih kanala“, navodi se u saopštenju kompanije.
Preko 4.000 pošiljki i stotine firmi
Analiza finskih novinara obuhvatila je više od 4.000 zabeleženih isporuka rezervnih delova u Rusiju tokom poslednje tri godine. Među komponentama se nalaze sve vrste delova – od kabinskih panela, preko elektronskih uređaja i navigacionih sistema, do celih avionskih motora. U nekim slučajevima, radi se o sistemima koji zahtevaju redovno održavanje i zamenu, poput jedinica za upravljanje pritiskom i klimom, a u drugim o visoko specijalizovanoj elektronici.
U ovim isporukama učestvovalo je više stotina kompanija, a uloga „slabih tačaka“ međunarodne kontrole – kao što su distributeri koji posluju u slobodnim zonama ili državama koje nisu uvele sankcije – pokazala se kao ključna u održavanju ruske avijacije operativnom.

Tehnologija sa dvostrukom namenom
Posebno zabrinjavajuća dimenzija ovog problema odnosi se na mogućnost preusmeravanja tehnologije iz civilne u vojnu upotrebu. Komunikaciona oprema, GPS prijemnici, transponderi i drugi elementi koji se koriste u civilnim avionima imaju potencijal za primenu u vojnim sistemima – naročito u kontekstu modernizacije ruske vojske. Iako nema dokaza da se to već događa u velikom obimu, zapadne zemlje su počele da uvode ciljane sankcije firmama za koje postoji sumnja da su učestvovale u preusmeravanju tehnologije.

Ruska industrija u potrazi za sopstvenim rešenjima
Suočena sa sankcijama, Rusija je pojačala napore na razvoju domaće avio-industrije. Najveći napredak postignut je u programu MC-21, uskotrupnog putničkog aviona koji je prvobitno projektovan sa velikim udelom zapadnih komponenti. Nedavno je izveden prvi let verzije MC-21 opremljene ruskim motorima PD-14 i sistemima domaće proizvodnje, čime je načinjen važan korak ka potpunoj tehničkoj samostalnosti ovog modela od zapadnih komponenti.
Ipak, proizvodnja domaćih aviona i dalje je ograničena infrastrukturnim i kadrovskim kapacitetima, dok pouzdanost i sertifikacija ostaju veliki izazovi. U međuvremenu, ruski prevoznici moraju da se oslone na ono što već imaju – flotu koja je u velikoj meri pod stranim poreklom.

„Ukradeni“ avioni – većina otkupljena, preostali u završnoj fazi pregovora
Početkom sukoba u Ukrajini, ruske avio-kompanije su jednostrano zadržale više stotina aviona u lizingu, uglavnom registrovanih u inostranstvu, ignorišući obaveze iz Kejptaunskog sporazuma. Međutim, do sredine 2025. godine, ruske vlasti su – preko državne osiguravajuće kompanije NSK i uz podršku budžetskih sredstava – formalno otkupile najveći deo tih letelica. Prema dostupnim podacima, više od 380 aviona je do sada prešlo u vlasništvo ruskih prevoznika kroz aranžmane koji su uključivali kompenzacije stranim lizing firmama.
Ostalo je još svega nekoliko desetina aviona, uglavnom širokotrupnih i onih koji su zbog specifičnih finansijskih modela bili predmet složenijih pregovora. Aeroflot je početkom juna 2025. godine potvrdio da je postignut dogovor o otkupu i poslednjih 36 letelica koje su bile predmet međunarodnih sporenja, a transakcije bi trebalo da budu završene u narednim mesecima. Time će gotovo celokupna zapadna flota koja je ostala u Rusiji biti ozvaničena kao vlasništvo ruskih kompanija, čime se zatvara jedno od najspornijih poglavlja u posleratnoj istoriji globalne avijacije.
(Aero.rs)
Video: Vežite se, to je zauvek: Iznajmio Boeing 747 za venčanje među oblacima
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Nikola
Para vrti gde burgija nece...
Podelite komentar
Shandor
Bolje i da prodaju nego da ostanu suva...
Podelite komentar
Goxy
Uvesti im EUC dokument, kao za oruzje i svaki deo ce se znati gde zavrsava, pa nek kupuju delove u iranu koji toliko vole Rusija i komunizam koji proizvodi se moraju zaustaviti
Podelite komentar