Manje od 20 posto svetske populacije je makar jednom letelo avionom: Zašto broj putnika vara

   ≫   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Avioni su danas neizostavan deo svakodnevice. Aerodromi beleže rast, avio-kompanije se hvale rekordima, a letovanje avionom postalo je gotovo podrazumevano u velikom delu Evrope i Severne Amerike. Ipak, kada se postavi jednostavno pitanje koliko ljudi u svetu zaista leti avionom, odgovor je daleko manje intuitivan nego što deluje na prvi pogled.

Uprkos globalnoj vidljivosti avio-saobraćaja, većina ljudi na planeti nikada nije ušla u putnički avion.

Gužva na aerodromu Foto: Shutterstock

Zašto broj putnika ne govori koliko ljudi leti

Globalni avio-saobraćaj se obično meri brojem prevezenih putnika, odnosno brojem putničkih putovanja. U godinama pre pandemije taj broj je prelazio četiri i po milijarde godišnje. Takva cifra lako navodi na zaključak da avion koristi ogroman deo svetske populacije.

Međutim, broj putovanja nije isto što i broj ljudi na planeti. Jedna osoba može da leti deset ili dvadeset puta godišnje, dok neko drugi ne leti nijednom u životu. Kada se ta razlika uzme u obzir, dolazi se do sasvim drugačije slike.

Na osnovu kombinacije saobraćajnih podataka i anketa o mobilnosti stanovništva, procenjuje se da je manje od 20 odsto svetske populacije ikada letelo avionom. U nekim analizama taj procenat je još niži, naročito kada se posmatraju isključivo međunarodni letovi.

Heathrow Airport, hitrou aerodrom Foto: Marcin Nowak / Zuma Press / Profimedia

Ko zapravo koristi avio-saobraćaj

Stanovništvo sveta, posmatrano kroz prizmu letenja, ne čini jedinstvenu masu, već nekoliko jasno odvojenih grupa.

Najveću grupu čine ljudi koji nikada nisu leteli avionom. To su stotine miliona stanovnika Afrike, južne Azije i drugih regiona gde su prihodi niski, infrastruktura ograničena, a avio-karte nedostupne velikom delu stanovništva.

Drugu grupu čine oni koji su leteli jednom ili nekoliko puta u životu. Najčešće je reč o izuzetnim okolnostima, poput preseljenja, odlaska na rad u inostranstvo ili porodičnih poseta.

Treću grupu predstavljaju povremeni putnici, koji avion koriste uglavnom za godišnji odmor ili retka privatna putovanja.

Četvrtu, najmanju grupu čine česti putnici. To su ljudi koji lete više puta godišnje, ponekad i više puta mesečno. Upravo ova mala grupa generiše disproporcionalno veliki deo ukupnog avio-saobraćaja.

Istraživanja u razvijenim zemljama pokazuju da između 10 i 15 odsto stanovništva obavi više od polovine svih letova. Drugim rečima, pun avion ne znači nužno da mnogo ljudi leti, već da mali broj ljudi leti često.

Aerodromu Hitrou u Londonu ima „tehnički problem“ Alberto Pezzali

Međunarodno letenje je još ređa pojava

Još jedna činjenica dodatno sužava sliku globalne mobilnosti. Procene govore da je manje od pet odsto svetske populacije ikada letelo međunarodnim letom. Većina onih koji koriste avion to čini unutar sopstvene zemlje ili regiona.

To je posebno vidljivo u velikim državama poput Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Indije, gde domaći avio-saobraćaj čini najveći deo ukupnog broja putovanja.

Amsterdam Airport Schiphol Aerodrom Shiphol Shutterstock

Gde se u svetu najviše leti

Geografska raspodela letenja pokazuje ogromne razlike. Severna Amerika ima najvišu učestalost letenja po glavi stanovnika na svetu. U Sjedinjenim Američkim Državama avion je standardan vid prevoza za duže relacije, a većina stanovništva ima makar jedno iskustvo letenja.

Evropa takođe beleži visok nivo korišćenja aviona, posebno u zapadnim i severnim zemljama. Razvijena infrastruktura, kratke udaljenosti i snažan turizam učinili su avion dostupnim velikom delu stanovništva, makar povremeno.

Azija, iako danas predstavlja najveće tržište u apsolutnim brojkama, ima znatno niži procenat stanovništva koje leti. Rast avio-saobraćaja u Kini i Indiji oslanja se pre svega na urbanu srednju klasu, dok ogromni delovi populacije i dalje nikada nisu koristili avion.

Afrika ostaje region sa ubedljivo najnižom stopom letenja. U mnogim državama manje od pet odsto stanovništva ikada je letelo avionom.

Aerodromi Foto: Shutterstock

Koliko Amerikanaca i Evropljana je makar jednom letelo

Za Sjedinjene Američke Države postoje relativno pouzdane procene. Smatra se da je između 70 i 85 odsto Amerikanaca makar jednom u životu letelo avionom. Ipak, samo oko 40 odsto koristi avion u toku jedne godine, dok manji deo leti često i čini okosnicu saobraćaja.

Evropa je znatno neujednačenija. U zapadnim i severnim zemljama procenjuje se da je između 70 i 80 odsto stanovništva makar jednom letelo avionom. U južnoj Evropi taj procenat je nešto niži, ali i dalje visok zbog turizma. U istočnoj Evropi i na Balkanu udeo stanovništva koje je ikada letelo primetno je manji.

Za Srbiju i zemlje Balkana ne postoje zvanični podaci o tome koliki deo stanovništva koristi avion. Ipak, na osnovu saobraćajnih statistika, anketa o mobilnosti i uporednih analiza istočne Evrope, procenjuje se da je avion makar jednom koristilo između trećine i nešto manje od polovine stanovništva, dok redovno leti znatno manji deo.

Amsterdamski aerodrom Schiphol Foto: Wikimedia/Ikreis

Zašto se stiče utisak da svi lete

Utisak masovnosti letenja proizlazi iz nekoliko faktora. Aerodromi su mesta velike koncentracije putnika, pa stvaraju privid univerzalnosti. Mediji redovno izveštavaju o rekordima broja putnika, ali retko prave razliku između broja putovanja i broja ljudi. Društvene mreže dodatno pojačavaju vidljivost putovanja, jer su česti putnici daleko prisutniji u javnom prostoru od onih koji ne lete.

Istovremeno, ljudi koji nikada ne koriste avion ostaju gotovo nevidljivi u javnim raspravama o avio-saobraćaju.

Frankfurt aerodrom Foto: BORIS ROESSLER / AFP / Profimedia

Avijacija između globalne vidljivosti i ograničene dostupnosti

Avio-saobraćaj je jedna od najupečatljivijih globalnih industrija, ali njegova baza korisnika ostaje relativno uska. Rast broja putnika često znači da isti ljudi lete sve češće, a ne da avion postaje dostupan svima.

Razumevanje te razlike važno je i za realno sagledavanje budućnosti avijacije, ali i za šire društvene rasprave o mobilnosti, dostupnosti i ulozi avio-saobraćaja u savremenom svetu.

(Aero.rs)

Video: Getjet Airlines Airbus A320

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>