Osam godina koncesije: Beogradski aerodrom povećao saobraćaj, ulaganja premašila 360 miliona evra
Osam godina nakon preuzimanja upravljanja od strane francuske grupacije VINCI Airports, Aerodrom Nikola Tesla u Beogradu (BEG) beleži rast broja putnika, širenje mreže destinacija i obimna infrastrukturna ulaganja.
Prema podacima operatera, broj putnika povećan je za gotovo 60 odsto u odnosu na 2018. godinu, dok je broj destinacija porastao sa oko 60 na više od 100. Istovremeno, godišnji broj operacija dostigao je oko 90.000, što predstavlja rast od približno 36 odsto u odnosu na period pre koncesije.
U fokusu ulaganja bila je modernizacija infrastrukture. Glavna pista je rekonstruisana prvi put posle šest decenija, dok je izgrađena i umetnuta pista između glavne piste i rulne staze, uz četiri brza izlaza koji omogućavaju brže oslobađanje piste nakon sletanja. Ove izmene utiču na protok saobraćaja i poboljšavaju fleksibilnost aerodromskih operacija.
Kapacitet terminala takođe je povećan. Izgrađeno je 12 novih izlaza za ukrcavanje i 11 dodatnih parking pozicija za avione, dok je broj šaltera za prijavu putnika povećan na 90. Uvedena je centralizovana bezbednosna kontrola, kao i dodatni punktovi za pasošku kontrolu, uključujući mogućnost elektronskog očitavanja pasoša.
Komercijalni deo terminala proširen je na tri puta veću površinu u odnosu na prethodni period, a modernizacija objekta pratila je rast saobraćaja i promenjene operativne zahteve.
Ukupna ulaganja u infrastrukturu i razvoj aerodroma premašila su 360 miliona evra, uz dodatnih 501 milion evra jednokratne naknade koju je VINCI uplatio državi Srbiji po preuzimanju koncesije. Ukupan investicioni plan predviđa oko 730 miliona evra tokom trajanja ugovora.
U narednoj fazi planirano je dalje širenje terminala, uključujući izgradnju tri nova gejta i tri avio-mosta, kao i četiri dodatne parking pozicije za avione. Cilj operatera je da do kraja koncesionog perioda aerodrom dostigne kapacitet od oko 15 miliona putnika godišnje.
Paralelno sa infrastrukturnim radovima, operater navodi i napredak u oblasti energetske efikasnosti. U funkciji su solarna elektrana snage 1 MW i trigeneraciono postrojenje od 44 MW za proizvodnju električne energije, grejanje i hlađenje. Prema tim podacima, emisije gasova sa efektom staklene bašte smanjene su za oko 36 odsto u poređenju sa 2018. godinom.
Rezultati se, međutim, ne mogu posmatrati izolovano od tržišnih okolnosti. Rast u Beogradu u velikoj meri prati ekspanziju Er Srbije, koja generiše značajan deo transfernog saobraćaja, dok se paralelno u regionu pojačava konkurencija. Niskotarifne avio-kompanije agresivno šire prisustvo u Zagrebu, Budimpešti, Tirani i Sofiji, pa će održivost ambicije da Beograd postane snažno regionalno čvorište zavisiti od daljeg razvoja mreže i strukture putnika, a ne samo od infrastrukture.
Aerodrom Nikola Tesla danas je deo globalne mreže VINCI Airports, koja upravlja sa više od 70 aerodroma širom sveta.
(Aero.rs)
Video: Zlatni Orao 2026: Proglašeni najbolji u vazduhoplovnom sportu Srbije
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Djordje
Tekst daje pregled šta je sve urađeno tokom ovih 8 godina koncesije, ali mislim da bi bilo korisno da se u nekom narednom tekstu osvrnete i na manje pozitivne aspekte. Pre svega, dužina radova i njihov uticaj na iskustvo putnika je nešto što mnogi primećuju, aerodrom već dugo ostavlja utisak stalnog gradilišta. Takođe, kvalitet pojedinih rešenja i dalje izaziva podeljena mišljenja, naročito kada se uporedi sa očekivanjima za glavni aerodrom jedne prestonice. Terminal 1 i dalje izgleda zastarelo i ne ostavlja utisak savremenog objekta, već više podseća na autobusku stanicu iz nekog ranijeg perioda. Poseban utisak ostavlja i sam prilaz aerodromu, koji je prva slika koju putnici stiču o Beogradu, a trenutno ne deluje na nivou koji bi bio dostojan glavnog grada. Bilo bi zaista korisno sagledati i ove teme, kako bi se dobila potpunija slika o efektima koncesije.
Podelite komentar
miami
Za malo ulaganje, upropastili su napredak aerodroma i zaustavili razvoj drugih aerodroma. Posto u ugovoru pise, da ni jedan drugi aerodrom u Srbiji ne sme da ima vise od milion putnika. Zato je danas Tirana nedostizna po broju putnika, u odnosu na Beograd.
Podelite komentar