Špijunski skandal: Nemci krive rusku obaveštajnu službu za požare u DHL-ovim pošiljkama

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: HENDRIK SCHMIDT / AFP / Profimedia

Već nekoliko meseci obaveštajna zajednica u Evropi zaokupljena je požarima koji su izbili među paketima DHL-a u Lajpcigu, Birmingemu i Varšavi.

Nemački mediji su u više navrata pokušali da otkriju "krivca", a sudeći prema istraživanju koje su sproveli WDR (Westdeutscher Rundfunk - zapadno-nemački radio, sastavni deo javnog servisa ARD), NDR (Norddeutscher Rundfunk - severni ogranak ARD-a) i lista Zidojče Cajtung (Süddeutsche Zeitung) za sve ove incidente "kriva" je ruska vojno-obaveštajna služba GRU (Главное разведывательное управление).

Prema novim informacijama, navodno se više visokorangiranih pripadnika GRU-a dovodi u vezu sa planovima sabotaže, piše nemački portal Aero.de. Među njima se navodno nalazi i pukovnik GRU-a koji je od decembra 2024. pod sankcijama Evropske unije, a koji je preko društvenih mreža "regrutovao agente za sabotažne akcije unutar EU".

Foto: Shutterstock

U julu prošle godine, paketi su se zapalili na aerodromima Lajpcig/Hale i Birmingem, kao i u jednom predgrađu Varšave. Zapaljive naprave bile su navodno sakrivene u masažnim jastucima, zajedno sa kozmetikom i igračkama "za odrasle". Prema bezbednosnim službama, prava je sreća što paketi nisu planuli tokom leta – u Lajpcigu je paket planuo neposredno pre ukrcavanja u avion koji je kasnio.

U okviru operacije, navodno su izviđane i avio-rute ka Severnoj Americi. WDR, NDR i Zidojče cajtung su po prvi put objavili fotografije zapaljive naprave iz Lajpciga i rekonstruisali tačan tok navodne ruske obaveštajne operacije.

Foto: Shutterstock

Fotografije prikazuju razmere požara i pokazuju koliko bi opasno bilo da je do požara došlo u tovarnom prostoru tokom leta. Prema izvorima lista Vol Strit Džurnal (Wall Street Journal), zapaljive naprave bile su natopljene magnezijumom – protiv čega avionski sistemi za gašenje požara praktično ne mogu ništa. 

U Litvaniji, Poljskoj, Bosni i Hercegovini i Velikoj Britaniji istražitelji su već uhapsili osumnjičene. Uglavnom se radi o takozvanim "jednokratnim agentima", osobama koje su suštinski - potrošna roba.

To nisu agenti obaveštajnih službi, već osobe koje se, na primer, regrutuju preko aplikacija poput Telegrama, kako bi obavile određene zadatke, a da pri tom ne znaju širi kontekst operacije.

Foto: Shutterstock

Prema istraživanjima, evropske bezbednosne službe veruju da je u operaciju bilo uključeno oko deset osoba. Jedan trag je, prema navodima istražitelja, vodio i u jedan veći grad u istočnoj Nemačkoj. Tamo je u februaru pretresen stan jednog Ukrajinca. On je navodno bio u kontaktu sa drugim muškarcem koji je poslao pakete sa zapaljivim napravama. Ukrajinac iz istočne Nemačke trenutno se ne vodi kao osumnjičeni.

Bruno Kahl, prvi čovek nemačke Savezne obaveštajne službe (BND), žalio se u vezi sa sabotažnim akcijama da više ne postoji ni minimalna uzdržanost kada je u pitanju ugrožavanje ili čak direktno dovođenje ljudskih života u opasnost.

Džejms Apaturaj, koji je u NATO zadužen za strategije odbrane od hibridnih napada, dodaje: „Avion može da se zapali i ubije sve u vazduhoplovu. Može da padne na naseljeno mesto i ubije ljude koji tamo žive. Upravo zbog toga smatramo ovo za ozbiljnu eskalaciju.“

Ruska ambasada u Berlinu je na upit negirala da Moskva stoji iza incidenata i govorila o „paranoji“ i „teorijama zavere“.

(Aero.rs)