Obnovljeni Ju 52 stiže u Frankfurt: Lufthansa seli čuveni „Teta Ju“ u novi muzej povodom svog 100. rođendana

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto: Lufthansa Group

Jedan od najprepoznatljivijih aviona u evropskoj vazduhoplovnoj istoriji, Junkers Ju 52, uskoro će dobiti novo stalno mesto u sklopu Konferencijskog i posetilačkog centra Lufthansa Grupe, čije se otvaranje očekuje 2026. godine na frankfurtskom aerodromu. Ova godina simbolično se poklapa sa stogodišnjicom osnivanja prve Lufthanze – kompanije koja je upravo sa ovim modelom stekla reputaciju pouzdanog i efikasnog prevoznika.

Ju 52, registrovan kao D-AQUI, poznat i pod nadimkom „Teta Ju“ (Tante Ju), biće smešten u blizini Lufthansa Aviation Centra, i biće deo stalne postavke zajedno sa još jednim legendarnim avionom – Lockheed Super Star-om (D-ALAN), koji je trenutno u završnoj fazi farbanja na aerodromu Minster-Osnabrik.

Foto: Lufthansa Group

Restauracija Ju 52 trajala je četiri godine – od 2020. do 2024. – u Paderbornu, gde je avion bio stacioniran zahvaljujući saradnji Lufthansa Grupe i udruženja Quax. Više od 15.000 radnih sati uloženo je u detaljan remont – uključujući obnovu strukture trupa, rekonstrukciju autentičnog enterijera, obnovu pilotske kabine, motora BMW 132 i ugradnju trokrakih propelera.

Tehnička specifikacija aviona Junkers Ju 52/3m

Raspon krila: 29,25 m

Dužina: 18,90 m Visina: 5,55 m

Prazna masa: 5.720 kg

Maksimalna poletna masa: 10.499 kg

Motori: 3 × BMW 132A‑3, po 725 KS

Maksimalna brzina: 265 km/h

Krstareća brzina: 245 km/h

Dolet: oko 1.000 km

Plafon letenja: 5.900 m

Kapacitet: do 17 putnika

Posada: 2–3 člana

Udruženje Quax, koje okuplja zaljubljenike u istorijsko vazduhoplovstvo, i dalje će održavati dva druga aviona iz fondacije Deutsche Lufthansa Berlin Stiftung: Dornier Do 27 i Messerschmitt Bf 108.

Foto: Lufthansa Group

Ovaj konkretan primerak Ju 52 ima bogatu istoriju. Proizveden je 1936. godine i prvobitno je korišćen u komercijalnoj avijaciji, pre nego što je tokom rata prebačen u vojnu upotrebu. Nakon Drugog svetskog rata, leteo je za Scandinavian Airlines, a kasnije je završio u Južnoj Americi, odakle je prebačen u Sjedinjene Američke Države, gde je letio pod registracijom N52JU kao „Iron Annie“.

Lufthansa ga je otkupila 1984. godine povodom obeležavanja svog 60. jubileja, nakon čega je avion transatlantskim putem preleteo iz SAD u Evropu, sa međusletanjimaa na Islandu i Grenlandu. Nakon obimne restauracije, Ju 52 je ponovo ušao u upotrebu 1986. godine i obavio preko 21.000 letova do 2016. godine, kada je povučen iz saobraćaja zbog tehničkih ograničenja.

Foto: Lufthansa Group

Novi posetilački centar u Frankfurtu neće biti samo korporativni prostor, već i mesto otvoreno za javnost, namenjeno zaljubljenicima u vazduhoplovstvo, putnicima, ali i partnerima i zaposlenima Lufthanze. Postavka će uključivati brojne eksponate iz bogate istorije kompanije, od prvih promotivnih materijala i uniformi, do originalnih instrumenata iz kabine Ju 52. Velika staklena fasada objekta omogućiće da avioni budu vidljivi i spolja, a posetiocima će biti dostupni i kafe-lounge, konferencijske sale i prostori za organizaciju događaja.

Foto: Lufthansa Group

Ju 52 je imao važnu ulogu u razvoju komercijalne avijacije u Evropi. Kada je uveden u flotu Lufthanze 1932. godine, brzo je postao njena okosnica, čineći polovinu ukupne flote. Zahvaljujući robusnoj konstrukciji, pouzdanim motorima i lakoći održavanja, Ju 52 je stekao status legende među pilotima i putnicima. Iako je prvobitno bio projektovan kao jedinomotorni avion, ubrzo je razvijena verzija sa tri motora koja je obeležila decenije nemačkog i evropskog vazduhoplovstva.

Ulogu Ju 52 u istoriji teško je preceniti – ovaj model korišćen je i u mirnodopske i u ratne svrhe, kao prevozno, transportno, pa i padobransko sredstvo. Danas, preostali primerci su uglavnom prizemljeni ili izloženi kao muzejski eksponati, a D-AQUI će, zahvaljujući Lufthanzi i partnerima, ostati jedan od najreprezentativnijih očuvanih primera.

Foto: Lufthansa Group

Otvaranjem ovog centra, Lufthansa ne samo da čuva svoju prošlost već i aktivno ulaže u kulturu sećanja na pionirske dane avijacije. Legendarna „Teta Ju“ biće dostupna novim generacijama – ne kao eksponat iza stakla, već kao živi deo jedne šire priče o razvoju komercijalnog letenja u Evropi i svetu.

Nadam se da će ovaj primer poslužiti kao inspiracija i Er Srbiji da uoči obeležavanja stote godišnjice nacionalnog avio-prevoznika, obnovi jedan od legendarnih aviona JAT-a, čiju tradiciju danas s ponosom predstavlja.

(Aero.rs)