Na današnji dan pre 48 godina 583 osobe poginule u najgoroj avionskoj tragediji ikada

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Prošlo je 48 godina od najsmrtonosnije avio-tragedije u istoriji, koja se odigrala na španskom ostrvu Tenerife. Gotovo pola veka kasnije, i dalje je teško zamisliti kako je toliko ljudi izgubilo život.

Kobnog dana, 27. marta 1977. godine, poginule su 583 osobe u sudaru dva Boinga 747: jedan je pripadao kompaniji KLM, a drugi američkom PanAm-u. Samo 61 osoba uspela je nekako da pobegne iz vatrene stihije koja je zahvatila olupine.

Ni pre ni posle ovog događaja nijedna avionska nesreća nije ostavila tako dubok trag na toliki broj ljudi – od onih koji su izgubili živote do njihovih bližnjih koji su ostali iza njih. Ali, jedan od najokrutnijih obrta sudbine jeste to da nijedan od 248 putnika na KLM letu 4805, niti 396 putnika na Pan Am letu 1736, tog dana nije ni trebalo da bude na Tenerifima.

Nesreća Tenerife Foto: Wikipedia

Dana 26. marta 1977. godine, avion PanAm-a Boing 747, registarskog broja N736PA, poleteo je sa aerodroma u Los Anđelesu ka Španiji, sa planiranim usputnim sletanjem i promenom posade na aerodromu Džon F. Kenedi u Njujorku. U isto vreme, KLM-ov Boing 747, registarskog broja PH-BUF, poleteo je 27. marta 1977. godine sa amsterdamskog aerodroma Šipol ka istom odredištu – Las Palmas de Gran Kanaria.

U to vreme, teroristička grupa pod nazivom Kanarski pokret za nezavisnost (CIIM) pokušavala je da primora špansku vladu da prepusti kontrolu nad ostrvima. Ova grupa postavila je 27. marta bombu u cvećari u putničkom terminalu aerodroma u Las Palmasu i aktivirala je, ranivši osam osoba.

Nesreća Tenerife Foto: Wikipedia

Nakon toga, članovi terorističke organizacije zapretili su da će detonirati još jednu bombu. Zbog straha od novih napada, aerodrom je zatvoren i svi letovi su bili obustavljeni. Posadama aviona PanAm-a i KLM-a naređeno je da preusmere svoje letove ka aerodromu Los Rodeos, preteču današnjeg aerodroma Tenerife Sever, kako bi putnici bili sklonjeni od opasnosti u Gran Kanariji.

Međutim, oni nisu bili jedini avioni koji su bili preusmereni na Tenerife zbog dramatičnih događaja u Gran Kanariji. Prema španskom izveštaju o nesreći, nakon što su oba aviona sletela, našli su se među još četiri aviona koji su morali da budu parkirani zbog naglog povećanja saobraćaja na aerodromu.

Nesreća Tenerife Foto: Wikipedia

Aerodrom Los Rodeos je u to vreme bio mali regionalni aerodrom sa samo jednom glavnom pistom i nije bio predviđen za toliki broj aviona. Osim toga, aerodrom se nalazio na 633 metra nadmorske visine i bio je sklon naglim promenama vremena, uključujući maglu i niske oblake koji su često ometali avio operacije.

Kada je aerodrom ponovo otvoren, PanAm-ov 747 bio je spreman za poletanje, ali mu je put blokirao KLM-ov 747, koji je odlučio da dopuni gorivo sa 55.500 litara kerozina. Kako je navedeno u kasnijem španskom izveštaju o tragediji, nakon dopune goriva, KLM-ovoj posadi je kontrola letenja dala instrukciju da avion odrula do kraja piste, gde je trebalo da se okrene za 180 stepeni.

Nesreća Tenerife Foto: Wikipedia

U 17:02, otprilike pet minuta pre fatalnog sudara, posada PanAm-ovog aviona pozvala je kontrolni toranj i zatražila potvrdu da treba da taksira niz pistu. Toranj im je potvrdio instrukciju i rekao da napuste pistu na trećoj rulnici levo, kako bi oslobodili prostor za uzletanje KLM-a.

U tom trenutku, vremenski uslovi su se naglo pogoršali – gusta magla se nadvila nad aerodromom, smanjujući vidljivost sa 500 metara na manje od 100 metara. Pored toga, nije bilo obeleženih taksi-staza, a oba aviona su obaveštena da su svetla centralne linije piste van funkcije.

Nesreća Tenerife Foto: Wikipedia

Kada je KLM-ov avion stigao do kraja piste, okrenuo se za 180 stepeni kako bi se pripremio za poletanje. Kapetan KLM-a je tada započeo ubrzavanje aviona, iako mu je prvi oficir sugerisao da još nisu dobili dozvolu za poletanje. Na to je kapetan odgovorio: „Znam, nastavi, pitaj“. Kontrolni toranj je tada dao KLM-u dozvolu za odlazak, ali im još uvek dnije dao dozvolu za poletanje. Međutim, pre nego što su kontrolori mogli da izdaju punu dozvolu, avion KLM Boeing 747 je već započeo uzletanje.

Istovremeno, posada Pan Am aviona čula je komunikaciju i obavestila toranj da se i dalje kreće po pisti. Kontrolor je potvrdio poruku i zatražio da jave kada napuste pistu. Dok su prvi oficir i inženjer KLM-a diskutovali da li je Pan Am avion napustio pistu, kapetan je samouvereno rekao: „Oh, da“, i nastavio sa uzletanjem. U to vreme nije postojala striktna upotreba frazeologije poput „cleared for takeoff“, koja se danas koristi obavezno i jednoznačno. Istražitelji su kasnije zaključili da je veliki ugled kapetana KLM-a možda uticao na to da mu ostali članovi posade ne protivreče, čak i kada su imali sumnje.

Nekoliko sekundi pre sudara, posada PanAm-ovog aviona, koja je promašila treći izlaz sa piste zbog slabe vidljivosti, ugledala je KLM 747 kako ide ka njima. Pokušali su da ubrzaju kako bi se sklonili sa piste, ali bezuspešno. Na oko 100 metara od sudara, posada KLM-a primetila je PanAm-ov avion i povukla komande kako bi pokušala da uzleti ranije. Ali bilo je prekasno – težak i pun gorivom KLM-ov avion udara u PanAm-ov avion.

Silovita eksplozija zahvatila je KLM avion dalje niz pistu, toliko da su vatrogasci, kada su stigli na mesto nesreće, isprva fokusirali spasavanje na PanAm-ov avion, verujući da je drugi avion potpuno izgoreo. Ukupno je 234 putnika i 14 članova posade poginulo u KLM-ovom avionu. U PanAm-ovom Boingu, 317 putnika i devet članova posade izgubilo je život. Samo 61 osoba preživela je tragediju, uglavnom putnici iz prednjeg dela aviona.

(Aero.rs)

Video: Air Serbia Airbus A319 na aerodromu Nikola Tesla

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>