Kriza između Japana i Kine izazvala otkazivanje skoro 2.000 letova u decembru
Naglo pogoršanje odnosa između Pekinga i Tokija tokom proteklih nedelja snažno je pogodilo vazdušni saobraćaj u istočnoj Aziji, o čemu je pisao i Aero.rs. Prema podacima koje objavljuju kineski i regionalni izvori, avio-kompanije su u decembru uklonile oko 1.900 letova između Kine i Japana, što predstavlja više od 40 procenata planiranih polazaka na jednoj od najprometnijih međunarodnih trasa u Aziji.
Najveće kineske avio-kompanije, među kojima su Er Čajna, Čajna Istern i Čajna Sautern, smanjile su broj rotacija na linijama koje povezuju Peking, Šangaj i druge velike gradove sa Tokijom, Osakom i Nagojom. Najveći rezovi zabeleženi su na aerodromima Peking Kapital i Šangaj Pudong, koji u redovnim uslovima čine osnovu mreže letova ka Japanu.
Otkazivanja rezervacija i pad potražnje
Avio-kompanije i turističke platforme navode da se u kratkom razmaku dogodio izrazit pad rezervacija. Decembarske prijave kineskih putnika za putovanja u Japan manje su za više od 30 procenata u odnosu na oktobar, što je dovelo do lančanih otkazivanja i preusmeravanja kapaciteta. Prevoznici su produžili rokove za povraćaj novca i ponudili fleksibilnije uslove, jer se tržište u potpunosti preokrenulo za samo nekoliko dana.
Uz obustavljene letove, u Kini su otkazani i kulturni događaji sa japanskim izvođačima, što pokazuje širenje zastoja van avio-industrije. Uprkos tome, najveći udar ostaje u vazdušnom saobraćaju, jer je prekinut jedan od ključnih međunarodnih tokova između dva velika turistička i ekonomska tržišta.
Pad potražnje za putovanjima u Japan odmah je usmerio putnike ka drugim destinacijama. Rusija, Južna Koreja i države jugoistočne Azije registrovale su rast interesovanja kineskih putnika koji menjaju planove u poslednjem trenutku. Posebno se izdvaja Rusija, pre svega zbog nižih troškova i ulaska bez vize, što dodatno utiče na raspodelu saobraćaja u regionu.
Ovi tokovi utiču na širi sistem vazdušnog saobraćaja u Aziji, jer se deo kapaciteta od prevoznika koji lete za Japan sada premešta na alternative. Neki operateri povećavaju broj letova prema Koreji i jugoistočnoj Aziji, dok se druge linije optimizuju u zavisnosti od dnevne potražnje.
Uticaj na japanska čvorišta i regionalne veze
Japanski aerodromi već osećaju posledice smanjenog priliva kineskih putnika. U pitanju je tržište koje je godinama predstavljalo jedan od najznačajnijih izvora prihoda za japanski turizam, kao i jedan od najdinamičnijih pravaca za avio-kompanije. Iako se očekuje da će deo putnika iz drugih zemalja nadoknaditi pad tokom zimskih meseci, analitičari upozoravaju da bi, uz nastavak tenzija, oporavak mogao da potraje.
Kina i Japan čine jedan od centralnih stubova avio-saobraćaja u istočnoj Aziji, sa gustim mrežama linija koje omogućavaju veliki broj konekcija ka ostatku regiona. Smanjenje ovog saobraćaja utiče i na rute koje povezuju dve zemlje sa jugoistočnom Azijom, Australijom i Severnom Amerikom, jer se deo transfer putnika više ne pojavljuje u sistemu.
Pogled na 2026. godinu
Prema procenama industrije, ako se trenutne političke okolnosti ne promene, broj putovanja između Kine i Japana od januara do aprila 2026. mogao bi da se smanji za 40 do 50 procenata. To bi najviše pogodilo period prazničnih migracija i čvorišta koja zavise od velikog broja kineskih turista.
Avio-kompanije za sada izbegavaju dugoročne procene, ali nastavljaju da prate potražnju i uslove u obe zemlje. Kapacitet se prilagođava iz nedelje u nedelju, a većina prevoznika očekuje nestabilno tržište i tokom prvih meseci naredne godine.
(Aero.rs)