Zašto Severna Makedonija vodi istragu incidenta Rajanerovog Boinga: Ko sve učestvuje po pravilima ICAO
Kada se Rajanerov Boeing 737 sa ozbiljno oštećenim desnim motorom i razbijenim prozorom vratio u Solun, mnogi su pretpostavili da će glavnu istragu voditi Grčka. Avion je poleteo sa grčkog aerodroma, tamo se i bezbedno vratio, a u Solunu se i dalje nalazi radi detaljnog tehničkog pregleda.
Zato je pažnju privukla objava američkog Nacionalnog odbora za bezbednost saobraćaja (NTSB), koji je saopštio da je imenovao akreditovanog predstavnika za pomoć Republici Severnoj Makedoniji u istrazi ovog ozbiljnog incidenta.
Kako je moguće da događaj na letu koji je poleteo iz Grčke, završio u Grčkoj i čiji se avion nalazi u Grčkoj formalno istražuje druga država?
Odgovor daje ICAO Aneks 13, međunarodni dokument koji već decenijama određuje kako se širom sveta istražuju vazduhoplovne nesreće i ozbiljni incidenti.
Presudno je gde se incident dogodio
Osnovno pravilo je jednostavno.
Bezbednosnu istragu vodi država na čijoj se teritoriji ili u čijem se vazdušnom prostoru dogodila nesreća ili ozbiljan incident. U međunarodnoj terminologiji ona se naziva State of Occurrence.
Prema dosadašnjim podacima, incident na letu FR1879 se dogodio iznad Severne Makedonije. Upravo zbog toga ta država vodi istragu, iako je avion poleteo iz Soluna i tamo se vratio.
To, međutim, ne znači da Severna Makedonija istragu vodi sama. Kod ovakvih događaja istražni tim gotovo uvek čine stručnjaci iz više država, dok vodeći istražni organ koordinira njihov rad i objavljuje zvanične nalaze.
To je potvrdio i NTSB, uz napomenu da će, u skladu sa ICAO Aneksom 13, sve informacije o istrazi objavljivati isključivo Republika Severna Makedonija.
Ko sedi za istražnim stolom?
U međunarodnim vazduhoplovnim istragama svaka država ima jasno određenu ulogu.
U slučaju Rajanerovog Boeinga 737 istražni tim čine ili će činiti:
- Severna Makedonija, kao država koja vodi istragu i donosi konačne zaključke
- Grčka, jer se avion nalazi u Solunu, gde će biti obavljen pregled motora, razbijenog prozora, trupa i snimača leta
- Malta, kao država registracije aviona (9H-QEU) i država operatera, pošto let obavlja Malta Air, članica Rajanerove grupe
- Sjedinjene Američke Države, kao država projektovanja i proizvodnje Boinga 737. Zbog toga je NTSB imenovao akreditovanog predstavnika
- Boeing, koji kroz tehničke savetnike pruža stručnu pomoć u analizi konstrukcije aviona
- CFM International, proizvođač motora CFM56, s obzirom na ozbiljno oštećenje desnog motora
Drugim rečima, za istim stolom mogu sedeti istražitelji i stručnjaci iz više država i kompanija, ali samo jedan istražni organ vodi postupak i potpisuje završni izveštaj.
Zašto su potrebni predstavnici drugih država?
Razlog je vrlo praktičan.
Istražitelji iz Severne Makedonije vode istragu, ali ne projektuju Boeing 737 niti proizvode motore CFM56. Sa druge strane, Boeing i CFM International najbolje poznaju konstrukciju svojih proizvoda, ali ne mogu sami da istražuju događaj u kojem su njihovi proizvodi učestvovali.
Zbog toga ICAO predviđa zajednički rad istražnih organa i tehničkih stručnjaka. Svako doprinosi znanjem iz svoje oblasti, dok država koja vodi istragu zadržava potpunu kontrolu nad postupkom i konačnim zaključcima.
NTSB nije isto što i FAA
Mnoge zbunjuje što se u ovakvim slučajevima pojavljuje NTSB, a ne američka Federalna uprava za vazduhoplovstvo (FAA).
Razlog je jednostavan. FAA je regulator civilnog vazduhoplovstva u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je NTSB nezavisni istražni organ. Kada se u inostranstvu dogodi ozbiljan incident sa avionom američkog projektovanja ili proizvodnje, upravo NTSB predstavlja Sjedinjene Države u međunarodnoj istrazi, dok FAA i Boeing učestvuju kao tehnički savetnici.
Akreditovani predstavnik pritom ne preuzima istragu, već predstavlja svoju državu i pruža stručnu pomoć istražnom timu države koja vodi postupak.
Ko piše završni izveštaj?
Iako u istrazi učestvuje više država, konačni izveštaj ne pišu zajedno.
Nacrt završnog izveštaja dostavlja se državama učesnicama na komentare, ali konačnu verziju usvaja i objavljuje isključivo istražni organ države koja vodi istragu. U ovom slučaju to je Republika Severna Makedonija.
Šta će istražitelji pokušati da utvrde?
Fotografije objavljene posle sletanja potvrđuju ozbiljno oštećenje desnog motora, dok snimci iz putničke kabine pokazuju razbijen prozor i spuštene maske za kiseonik. Ono što fotografije ne mogu da pokažu jeste kako je do tih oštećenja došlo.
Istražitelji će zato pokušati da rekonstruišu svaki trenutak leta, od prvih pokazatelja problema na desnom motoru do razbijanja prozora i povratka aviona u Solun. Tek kada budu analizirani podaci sa snimača leta i govora u pilotskoj kabini, dokumentacija o održavanju aviona i motora, istorija prethodnih tehničkih intervencija, tragovi na motoru i trupu, kao i svi pronađeni fragmenti, biće moguće sa sigurnošću utvrditi šta se dogodilo.
Upravo zato prve fotografije i video-snimci predstavljaju početak istrage, a ne njen zaključak. Jedan od ključnih zadataka istražitelja biće da utvrde šta je prvo otkazalo na desnom motoru, koji su se njegovi delovi odvojili, kako su pogodili trup i zbog čega je došlo do razbijanja prozora u putničkoj kabini. Odgovore na ta pitanja daće istraga koju, prema pravilima ICAO Aneksa 13, vodi Republika Severna Makedonija.
(Aero.rs)