
F-35: Da li se zaista isplatilo uložiti dva biliona dolara u život ovog aviona
Lokid Martinov F-35 Lajtning II (Lightning II) jedan je od verovatno najkvalitetnijih borbenih aviona ikada, ali je ujedno i kandidat za najkontroverzniji lovac svih vremena: Tokom poslednjih 20 godina, ovaj projekat je trpeo mnoga kašnjenja, suočavao se s neprekidnim pozivima na ukidanje i prolazio kroz tehničke, finansijske i probleme u lancu snabdevanja tokom proizvodnje.
Sada, više od dve decenije nakon početka programa, postavlja se pitanje: da li će se F-35 pokazati vrednim više od dva biliona dolara (ili čak i više), koliko će ukupno koštati životni vek ovih aviona?
Postoji mnogo kriterijuma za ocenjivanje uspeha ili neuspeha jednog aviona. Najvažniji – njegova dominacija u borbi – još uvek je nepoznat u slučaju F-35, jer ovaj avion nikada nije bio u sukobu s ravnopravnim protivnikom na bojnom polju.

Ako se gleda prihvaćenost ovog vazduhoplova - to je jedan od segmenata u kom F-35 "dominira": Ovaj lovac trenutno koristi 20 zemalja, od kojih su mnoge prešle na njega sa aviona četvrte generacije F-16, navodi portal 1945. I pored viših troškova i kašnjenja u razvoju, F-35 nije imao problema u privlačenju kupaca. Dodatni faktor u njegovu korist bio je i to što je praktično bio jedina realna i kredibilna zamena za F-16.
Međutim, F-35 je uspeo da pridobije i kupce koje njegov prethodnik nije – uključujući Japan, Veliku Britaniju i Australiju. Najmanje deset zemalja nabavilo je F-16 skoro 20 godina nakon njegovog prvog leta – što sugeriše da će F-35 u budućnosti dobiti još više kupaca.
Ipak, program F-35 nije bio toliko uspešan kada je reč o smanjenju troškova. U početku, tokom 2000-ih, avion je bio predstavljen sa predviđenom „flyaway“ cenom od 50 miliona dolara po jedinici. Međutim, problemi u razvoju i nizak broj narudžbina drastično su povećali troškove. Do sredine 2010-ih, sve tri verzije F-35 koštale su više od 100 miliona dolara po avionu, dok su verzije -B i -C prelazile 120 miliona.
Danas, najjeftinija verzija, F-35A, košta oko 82 miliona dolara, što je relativno blizu prvobitne procene kada se uzme u obzir inflacija – ali inflacija nikada nije trebalo da bude glavni način za dostizanje pristupačnosti.
Problem sa cenom F-35 ne odnosi se samo na kupovinu, već i na troškove letenja. Na početku programa, ciljani trošak po satu leta bio je 25.000 dolara – što je bilo više od F/A-18 Super Horneta, ali prihvatljivo s obzirom na napredne stelt karakteristike F-35.
Međutim, avion se pokazao skupljim za održavanje nego što se očekivalo. Do 2014. godine, trošak po satu leta porastao je na neprihvatljivih 88.000 dolara, što je smanjilo broj sati letenja, jer su vazduhoplovne snage pokušavale da kontrolišu troškove. Trošak je kasnije smanjen na oko 33.600 dolara po satu (u dolarima iz 2012), što je verovatno blizu originalne procene od 25.000 dolara kada se uzme u obzir inflacija.

Jedna od najsvetlijih tačaka programa F-35 jeste njegova izuzetna bezbednost: Prema zvaničnom F-35 sajtu, globalna flota ovih aviona sakupila je više od milion sati leta, o čemu je portal Aero.rs nedavno pisao, pri čemu je samo 13 aviona izgubljeno zbog mehaničkih kvarova. To znači da je između svake dve ozbiljne nesreće prošlo u proseku više od 76.923 sata letenja. Nijedan pilot nije izgubljen u nesrećama izazvanim mehaničkim problemima, iako je jedan pilot japanskih vazduhoplovnih snaga stradao zbog dezorijentacije tokom leta.
Za poređenje, američki F-15 Igl imao je jednu ozbiljnu nesreću na svakih 43.917 sati leta, pri čemu je poginulo 54 pilota. F-16 je imao jednu nesreću na svakih 30.838 sati, dok je u ranim godinama F-14 Tomket gubio jedan avion na svakih 11.273 sati. Još ekstremniji primer je F-104 Starfajter, koji se nalazi na listi pet najgorih aviona ikada napravljenih, koju je naš portal nedavno objavio: ovaj avion je tokom Hladnog rata imao nesreću svakih 3.333 sata leta. U poređenju sa ovim podacima, F-35 je daleko pouzdaniji i bezbedniji borbeni avion.

Razvoj F-35 podstakao je potencijalne protivnike da ubrzaju razvoj sopstvenih aviona pete generacije. Kina je razvila Sivog sokola - J-35 , koji vizuelno podseća na F-35 i takođe je stelt lovac za udare na kopnene i pomorske ciljeve, sa verzijama za nosače aviona i kopnenu upotrebu. Rusija je najavila Su-75 Šahmat – jeftiniji jedinomotorni stelt lovac, zamišljen kao dopuna težem, dvomotornom Su-57 Felonu.
Da je F-35 bio neuspešan, ove zemlje bi mogle uštedeti milijarde dolara umesto da razvijaju nove avione – što ukazuje na to da i one smatraju F-35 ozbiljnom pretnjom.
Da li je program F-35 bio uspešan? Ako se ovo pitanje postavlja s aspekta upotrebe u oružanom sukobu, nadajmo se da do toga nećemo ni doći. Ipak, potencijalno smanjenje budžeta za odbranu pod administracijom predsednika Donalda Trampa i uticaj milijardera Ilona Maska, koji tvrdi da je F-35 već zastareo i naziva njegove proizvođače "idiotima", mogli bi konačno dovesti do smanjenja finansiranja programa.
Trampova nepredvidiva politika prema saveznicima – uključujući one koji koriste F-35 – mogla bi ih navesti da smanje zavisnost od američkog izvoza oružja. F-35 može biti najnapredniji borbeni avion u istoriji – ali je i dalje ranjiv na „prijateljsku vatru“ političkih i ekonomskih faktora, zaključuje se u analizi portala 1945.
(Aero.rs)
Video: Air Serbia Airbus A319 na aerodromu Nikola Tesla
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.