Probijanje ruske PVO otvorilo prolaz za borbene dronove: Ukrajina ponovo napada turskim Barjaktar TB2
Serija ukrajinskih udara na ruske sisteme protivvazduhoplovne odbrane u južnoj Ukrajini i na Krimu otvorila je operativne "prolaze“ koje daljinski upravljani borbeni vazduhoplovi Barjaktar TB2 (Bayaraktar TB2) turske proizvodnje ponovo koriste za napadne zadatke, nakon perioda dominacije izviđačkih letova
Udari na patrolne čamce i kopnene ciljeve
Tokom poslednjih nedelja objavljeno je više snimaka na zvaničnim kanalima i društvenim mrežama: zabeleženi su udari na patrolne čamce i kopnene ciljeve u Crnom moru i vodenim putevima Hersonske oblasti.
U junu, Ukrajinska mornarica je na Telegramu objavila video napada na ruski desantni čamac na zapadnoj obali Hersona; iako nije naveden tip letilice, komentatori su napad pripisali TB-2, uz napomenu da su na snimku vidljivi elementi interfejsa karakteristični za ovaj vazduhoplov, navodi Kyiv Post.
U avgustu, Glavna uprava za obaveštajne poslove (Головне управління розвідки - GUR) objavila je snimak raketnog udara s drona na ruski jurišni čamac blizu luke Zaližnji u Hersonskoj oblasti, uz tvrdnju da je plovilo uništeno i da je poginula petočlana posada, navodi ovaj ukrajinski izvor.
Prošle srede Ukrajinska mornarica objavila još jedan video — udar na brzi čamac Crnomorske flote koji je, prema njihovom navodu, pokušavao prevoz ruske desantne jedinice ka Tendrivskoj kosi, području na crnomorskoj obali Hersona koje su ruske snage ranije koristile za relejna mesta radi produženja dometa sopstvenih dronova, kako navodi Kyiv Post.
Zašto se TB-2 vraća u udarnoj ulozi
Barjaktar TB2 se prvi put pojavio na ukrajinskom ratištu u oktobru 2021. uništavanjem haubice D-30 kalibra 122 mm u Donbasu. U prvim nedeljama ruske invazije u februaru 2022. daljinski upravljani vazduhoplov je bio efikasan u izviđanju i preciznim udarima protiv ruskih ruskih ciljeva koji su se kretali ka Kijevu.

Kasnije je ruska strana uvela opsežnije elektronsko ratovanje i snažnije PVO kapacitete, čime su istaknute ranjivosti relativno sporog i krupnog TB-2. Prema tzv OSINT (Open Source INTeligence, prikupljanje obavestajnik podataka iz javnih izvora) evidencijama, do marta 2022. izgubljeno je najmanje 26 primeraka, zbog čega su oružane snage Ukrajine upotrebu TB-2 svele na dominantno pretežno na izviđačke misije i na obeležavanje ciljeva.
Sadašnje vraćanje u napadnu ulogu posledica je sistematskih ukrajinskih udara na radare i sredstva ruske protivvazduhoplovne odbrane u Hersonu i na Krimu, što je u praksi smanjilo rizik za TB-2 u niskim i srednjim visinama, smatra Kyiv Post.

Ruski izvori: "koridor za slobodniji rad"
Intenziviranje upotrebe TB-2 nije promaklo ni ruskim izvorima. Poslovično odlično informisani Telegram kanal Военный Осведомитель (Vojni doušnik) navodi: "Protivnik je pojačao upotrebu bespilotne letelice Barjaktar TB2 u njenoj udarnoj funkcij. Na objavljenim snimcima besposadni sistemi izvode udare vođenim bombama MAM-L na čamac i položaje Oružanih snaga Ruske Federacije na Tendrovskoj kosi".
U istom osvrtu podseća se da su ranije Bajraktari delovali u tom području isključivo u izviđačkoj varijanti i sa distance da ne bi postali žrtve (ruske) PVO", ali je "zbog redovnih udara ukrajinskih dronova na PVO i radare na obali Hersona i Krima, Bayraktar TB2 dobio koridor za slobodniji rad"
The War Zone: Fleksibilno iskorišćavanje pukotina
Analitičari američkog vojnog portala War Zone, procenjuju da povratak TB-2 u udarnu ulogu ne mora značiti masovno uvođenje, već pre fleksibilno iskorišćavanje lokalnih „pukotina“ u neprijateljskoj odbrani — kada se takve „pukotine“ pojave, Ukrajinci ih brzo pretvaraju u taktičku prednost.
Bajraktar TB2: Najpopularnija MALE bespilotna letilica na svetu
Podsetimo, Bayraktar TB2 razvijen je kao višenamenski besposadni sistem za izviđanje, elektronska dejstva, nadzor i precizne udare vođenim ubojnim sredstvima u svim vremenskim uslovima, danju i noću. Platforma je opremljena naprednim senzorima i elektro-optičkim kamerama, a ispod krila ima četiri podvesne tačke namenjene različitim tipovima naoružanja. Danas je u operativnoj upotrebi u 37 država sveta, među kojima se nalazi i više članica NATO-a.
Njegovo osnovno naoružanje čine precizno vođene rakete Roketsan MAM-L i MAM-C. Dok je MAM-L varijanta ima prečnik od 160 mm i projektovana za uništavanje tenkova i teže oklopljenih vozila, MAM-C kalibra 70 mm koristi se protiv lakših oklopnih i nezaštićenih ciljeva. Sama oznaka MAM potiče od izraza Mini Akıllı Mühimmat, što u prevodu znači mala pametna municija.
Baryaktar TB2 prvi put je borbeno angažovan 2015. godine u operacijama turske vojske protiv pobunjeničkih formacija na sirijskoj granici. Od tog trenutka, ova bespilotna letilica i druge platforme iste kategorije postale su značajan faktor u savremenim sukobima. U Siriji, Libiji i Ukrajini pokazale su se kao efikasano sredstvo, dok je njihova uloga posebno došla do izražaja tokom rata na Nagorno-Karabahu 2020. godine, kada su azerbejdžanske snage uz pomoć turskih dronova sistematski uništavale jeremensku protivvazduhoplovnu odbranu i artiljeriju, što je imalo veliki uticaj na ishod tog rata.
Na Balkanu: Hrvatska uvela šest Barjaktara TB2 u operativnu upotrebu
U regionu Balkana beleži se rast prisustva ove platforme. Kako je Aero.rs nedavno pisao, Hrvatska je predstavila šest borbenih Barjaktara TB2 koji su ušli u upotrebu Hrvatskog Ratnog Zrakoplovstva. Uvođenjem u upotrebu HRZ potvrđuju da se TB-2 pozicionira kao ključna bespilotna letilica u okviru modernizacije HRZ i integracije besposadnih sistema u redovne zadatke nadzora i potencijalne precizne udare. Ovaj potez ilustruje trend šire implementacije daljinski upravljanih vazduhoplova u sopstvenim odbrambenim planovima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u oktobru 2020. nagovestio je mogućnost nabavke dronova iz Turske. Dve godine kasnije, srpski predsednik je o tim namerama obavestio i turskog predsednika Erdogana, preneli su tada mediji.
Kada su ove letelice isporučene vlastima u Prištini pre dve godine, od nabavke se odustalo, a Srbija se odlučila za kineske borbene besposadne sisteme CH-92 i CH-95, kao i zajednički razvoj domaćeg daljinski upravljanog vazduhoplova Pegaz u saradnji sa Kinom.

U regionu Bayraktar TB2 poseduju još Albanija i Rumunija, a isporuku očekuje i Bosna i Hercegovina, o čemu je Aero.rs nedavno pisao.
(Aero.rs)
Video: Noćne misije helikoptera Mi-35M
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.