Priča o prvim stjuardesama – od Elen Čerč do Dragice Pavlović: kako su žene ušle u istoriju avijacije

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Iako za imena pionira avijacije poput braće Rajt, Čarlsa Lindberga ili Amelije Erhart svi znaju, malo ko zna kako je i kada nastalo kabinsko osoblje – ljudi koji svakodnevno brinu o bezbednosti i udobnosti putnika na nebu.

Zanimanje stjuardese, danas neizostavan deo svakog komercijalnog leta, svoje korene vuče iz perioda pre gotovo jednog veka. Prve žene u avijaciji nisu imale zadatak samo da posluže putnike, već i da obezbede sigurnost i udobnost tokom tada još nepredvidivih letova.

Sve je počelo 15. maja 1930. godine kada je američka avio-kompanija Boing er Transport (Boeing Air Transport) angažovala Elen Čerč (Ellen Church), medicinsku sestru iz Ajove, za posao koji će uskoro postati prepoznatljiv širom sveta. Elen je predložila avio-kompaniji da angažuje registrovane medicinske sestre koje bi tokom leta mogle da brinu o zdravlju, bezbednosti i udobnosti putnika. Uprava kompanije prihvatila je njen predlog, te je tako Elen Čerč postala prva stjuardesa na svetu, na letu od Ouklenda u Kaliforniji do Čikaga.

Ona je vodila tim od sedam mladih medicinskih sestara, koje su postale poznate kao "Sky Girls" (nebeske devojke). Prvobitni zadaci uključivali su kontrolu prtljaga, pružanje prve pomoći, umirivanje nervoznih putnika, pa čak i pomoć pilotima u navigaciji tokom leta. Za posao su bile birane samo mlade žene, do 25 godina starosti, visoke do 163 centimetra, neudate, i težine do 52 kilograma.

Osim pionirskog angažmana u civilnoj avijaciji, Elen Čerč je tokom Drugog svetskog rata služila kao vojni pilot i instruktorka u Ženskom pomoćnom korpusu američke vojske (WAC), dodatno potvrđujući svoju posvećenost avijaciji. U to vreme, posao stjuardese bio je jedno od retkih zanimanja dostupnih ženama, što je u kombinaciji sa Velikom depresijom dovelo do ogromnog interesovanja – samo 1935. godine, više od 2.000 žena konkurisalo je za 43 mesta u kompaniji TWA.

U Evropi je koncept kabinskog osoblja u putničkim avionima uveden nešto kasnije. Nemačka Luft Hanza (Deutsche Luft Hansa A.G, preteča današnje Lufthanze) angažovala je prvu stjuardesu 1938. godine, sledeći primer svojih američkih kolega. Evropljani su brzo usvojili standarde izbora osoblja, sa jakim fokusom na bezbednost i kvalitet usluge.

Stjuardese Foto: Wikipedia

Pre aviona, tokom zlatne ere cepelina, već je postojala praksa angažovanja kabinskog osoblja. Tokom tridesetih godina prošlog veka, putnici su leteli preko Atlantika u nemačkim cepelinima poput poznatog LZ 129 „Hindenburg“. Letovi su trajali po nekoliko dana, a osoblje je sačinjavalo muškarce i žene zadužene za ugostiteljstvo, tehničku podršku i sigurnost. Putnici su uživali u luksuznim obrocima, piću i panoramskim pogledima iz salona s prozorima.

Iako su žene bile ređe u posadi, poznato je da su neke od njih radile u sektorima za posluživanje i održavanje komfora. Zanimljiv je i podatak da je prvi stjuard u istoriji, Nemac Hajnrih Kubis, radio još 1912. godine na cepelinu LZ 10 Schwaben, a bio je i među posadom na tragičnom Hindenburgu – preživeo je nesreću iskočivši kroz prozor dok se letelica spuštala.

Na prostorima bivše Jugoslavije, pionir civilnog vazduhoplovstva bio je Aeroput, koji je među prvim evropskim kompanijama uveo kabinsko osoblje. Aeroput je prvobitno imao muške stjuarde, ali od 1939. godine angažuje i prvu ženu – Jelicu Lazarević, koja postaje prva jugoslovenska stjuardesa. Ona je bila simbol novog doba u kojem su žene počele da zauzimaju važne pozicije i u vazduhoplovstvu. Jelica je letela na linijama između Beograda, Zagreba, Beča i Soluna, u tadašnjim putničkim avionima Lokid (Lockheed) Model 10A Electra i Junkers F 13.

Nakon Drugog svetskog rata, Jugoslovenski aerotransport (JAT) nastavio je ovu tradiciju uvodeći prve posleratne stjuardese već 1947. godine. Prva među njima bila je Dragica Pavlović, poznata kao „Njanja“, školovana u Francuskoj, koja je govorila pet jezika – francuski, nemački, italijanski, engleski i španski. U medijima tog doba predstavljana je kao uzor profesionalnosti i ljubaznosti. Putnicima je delila bombone prilikom poletanja i sletanja da bi ublažila nelagodnosti izazvane promenama pritiska, a svaki let je počinjala pozdravnim salutiranjem. Nakon letačke karijere nastavila je rad na zemlji, vodeći Službu zemaljskih stjuardesa sve do penzionisanja 1978. godine.

JAT stjuardese Air Serbia

Adria Aviopromet, kasnije poznata kao Adria Airways, slovenačka avio-kompanija osnovana 1961. godine, takođe je brzo usvojila praksu zapošljavanja ženskog kabinskog osoblja, prateći trendove i standarde razvijenih evropskih kompanija. Prva stjuardesa Adrije bila je Ida Globočnik, koja je svoju karijeru započela iste godine kada je kompanija osnovana. U početku su posade bile pozajmljene od holandskog KLM-a, dok je prvi let sa domaćim kabinskim osobljem obavljen u decembru 1961. godine. Ida Globočnik je, kao pionirka u ovom zanimanju u Sloveniji, postavila temelje za buduće generacije stjuardesa Adrije, a njen rad i posvećenost doprineli su uvođenju visokih standarda usluge koji su postali prepoznatljivi za ovu avio-kompaniju. Stjuardese Adrije bile su obučavane u Ljubljani i Zagrebu, a nosile su karakteristične plave uniforme.

Tokom decenija rada, kabinsko osoblje Adrije postalo je prepoznatljivo po visokom nivou profesionalnosti i ljubaznosti, igrajući ključnu ulogu u stvaranju ugleda ove kompanije na međunarodnom tržištu.

Danas, posao stjuardesa i stjuarda obuhvata kompleksne treninge za bezbednost, medicinsku pomoć i komunikaciju. Kabinsko osoblje je zakonski odgovorno za sprovođenje sigurnosnih procedura, evakuaciju putnika u slučaju opasnosti, kao i za održavanje prijatne i profesionalne atmosfere tokom leta.

Njihova uloga daleko nadilazi puko posluženje – oni su važni akteri za bezbednost leta i istovremeno lice kompanije pred svetom. Od prve bombone podeljene u kabini do današnjih visokostručnih timova, kabinsko osoblje postalo je danas simbol sigurnosti i gostoprimstva – tihih heroja svakog leta.

(Aero.rs)

Video: SR Technics Services proslavio deset godina poslovanja

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>