
Šta otkriva preliminarni izveštaj o padu B787 Er Indije - tri sekunde do katastrofe
Pad aviona Er Indije (Air India) na letu AI171, koji se dogodio 12. juna 2025. ubrzo nakon poletanja iz Ahmedabada ka Londonu, ostaje jedan od najsmrtonosnijih incidenata u savremenoj indijskoj avijaciji. Prema preliminarnom izveštaju Biroa za istraživanje avionskih nesreća (AAIB), do pada je došlo nakon gubitka potiska na oba motora nekoliko sekundi nakon uzletanja. Prvobitne pretpostavke uključivale su više mogućih uzroka, uključujući grešku posade, ali novi tehnički podaci upućuju i na potrebu za ispitivanjem sistemskih funkcija.
Nalazi preliminarnog izveštaja indijske komisije (AAIB)
Prema podacima iz snimača parametara leta (EAFR) i preliminarnom izveštaju AAIB-a, kritični niz događaja počeo je manje od deset sekundi nakon poletanja. Detaljna sekvenca događaja izgleda ovako:
08:08:33 UTC – Avion dostiže brzinu V1 (153 čvora IAS), posle koje se poletanje ne prekida.
08:08:35 UTC – Dostiže se brzina rotacije (Vr) od 155 čvorova, avion počinje da se podiže s piste.
08:08:39 UTC – Senzori prelaze u air mode; avion napušta pistu i ulazi u fazu leta.
08:08:42 UTC – Maksimalna zabeležena brzina od 180 čvorova IAS. Odmah zatim, oba prekidača za dotok goriva motora 1 i 2 bivaju prebačena iz RUN u CUTOFF, s razmakom od 1 sekunde. Motori počinju da gube obrtaje N1 i N2. (N1 i N2 označavaju brzinu rotacije ventilatora i unutrašnjeg kompresorskog sklopa motora, i ključni su parametri za nadzor rada i potiska mlaznih motora.)
08:08:47 UTC – Aktivira se RAT turbina i preuzima napajanje hidrauličkog sistema koristeći strujanje vazduha.
08:08:52 UTC – Prekidač za gorivo motora 1 vraćen u RUN, aktivira se FADEC procedura za ponovno paljenje.
08:08:54 UTC – Vrata usisnika APU jedinice otvaraju se automatski.
08:08:56 UTC – Prekidač za gorivo motora 2 takođe vraćen u RUN.
08:09:05 UTC – Pilot šalje poruku: „MAYDAY, MAYDAY, MAYDAY.“
08:09:11 UTC – Završava se snimanje EAFR-a.
U tom periodu, motor 1 pokazuje znakove oporavka – jezgro motora, tj. unutrašnji pogonski sklop, prestaje da usporava i počinje da se stabilizuje. Motor 2 se takođe ponovo pali, ali neuspešno – ubrizgavanje goriva se više puta pokušava bez efekta. Letelica ubrzano gubi visinu i pada u stambeni kompleks neposredno iza aerodromske ograde.

Dodatni nalazi iz olupine:
- Obe potisne ručice pronađene su u zadnjem položaju, ali EAFR pokazuje da su do udara bile u položaju takeoff.
- Prekidači za gorivo pronađeni su u RUN položaju, u skladu s pokušajem ponovnog pokretanja motora.
- Flapsovi su bili u standardnom položaju od 5 stepeni.
- Reverseri nisu bili aktivirani.
U nesreći je poginulo 241 od 242 putnika i članova posade, kao i 19 osoba na tlu. Jedini preživeli putnik zadobio lakše povrede. Nema indicija o pokušaju kontrolisanog sletanja niti o svesnoj odluci posade da isključi motore.

Reakcije i sumnje stručnih krugova
U stručnim i pilotskim krugovima raste skepsa prema mogućnosti da je došlo do čiste ljudske greške. Više pilota sa iskustvom na Boingu 787 ukazuje da se prekidači za gorivo ne mogu slučajno isključiti – svaki prekidač zahteva podizanje iz zaštitnog ležišta i fizičko prebacivanje. Takođe, ne postoji procedura niti operativni razlog da se istovremeno isključe oba prekidača, naročito ne u fazi poletanja.
Dodatno, razmak od svega jedne sekunde između isključenja oba prekidača gotovo isključuje mogućnost da je do toga došlo slučajno i istovremeno – osim ukoliko nije posredi bio kvar u sistemu.
Prema navodima iz izvora bliskih istrazi, pažnja se sve više usmerava ka mogućnosti da je došlo do elektronskog ili softverskog otkaza unutar sistema za kontrolu motora. Posebna pažnja posvećuje se FADEC sistemu (Full Authority Digital Engine Control), koji automatski upravlja radom motora na osnovu elektronskih komandi i senzorskih ulaza.

Mogući kvar MN4 mikroračunara i neimplementirane preporuke
Dodatnu pažnju izazvao je servisni bilten General Electrica i FAA iz 2020/21. godine (FAA-2021-0273-0013, Attachment 2), koji preporučuje zamenu MN4 mikroračunara u EEC jedinici motora, zbog mogućnosti pucanja zalemljenih spojeva usled dugotrajnog termalnog naprezanja. Takav kvar može izazvati prekid kontakta, pogrešno očitavanje komandi i neplanirano zatvaranje ventila za gorivo.
Taj bilten, kao ni raniji Boingov bilten iz 2018. godine kojim se preporučuje nadogradnja prekidača za gorivo sa zaključavanjem, nisu bili obavezni – i nisu primenjeni na VT-ANB, avionu koji je leteo na letu AI171.
U industrijskim analizama razmatra se mogućnost da je upravo pri poletanju, usled vibracija i opterećenja, došlo do privremenog prekida kontakta na MN4 mikroračunaru, što je moglo izazvati naredbu za prekid dotoka goriva bez ljudske intervencije. Simptomi zabeleženi u ovom slučaju — simultano isključenje goriva, neuspešan pokušaj paljenja jednog od motora, nepostojanje vidljive komandne greške — poklapaju se sa događajem koji GE klasifikuje kao „LOTC incident“ (Loss of Thrust Control).

Sistemski otkaz ili ljudska greška?
Preliminarni izveštaj AAIB-a ostavlja otvorena vrata za važna pitanja: da li je do nesreće došlo usled greške pilota, ili se dogodio redak, ali opasan kvar sistema? S obzirom na fizičku nemogućnost brzog isključivanja oba motora i očiglednog pokušaja ponovnog startovanja, sve više indicija ukazuje na elektronski ili softverski otkaz.
Konačni izveštaj, u kojem učestvuju i stručnjaci iz FAA, NTSB, Boinga, GE-a, kao i vlasti Ujedinjenog Kraljevstva, Portugala i Kanade, očekuje se u narednim mesecima. Njegovi nalazi mogli bi imati ozbiljan uticaj na proceduru održavanja Boinga 787, kao i na regulatorne smernice za primenu neobaveznih, ali bezbednosno značajnih servisnih biltena.
(Aero.rs)
Video: Šta je novo na aerodromu "Nikola Tesla": Miodrag Mirković, komercijalni direktor
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.