O’Liri protiv svih: Zašto Rajaner ulazi u sukob i sa Trampom i sa Maskom
Izvršni direktor Rajanera (Ryanair) Majkl O’Liri ponovo je pokazao zašto se razlikuje od većine čelnika velikih avio-kompanija. Dok drugi pažljivo biraju reči kada govore o političkim liderima ili tehnološkim gigantima, O’Liri bez zadrške ulazi u direktne sukobe, bilo da je reč o predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu ili o Ilonu Masku i njegovom Starlink sistemu. Iza oštre retorike, međutim, stoji dosledna logika poslovnog modela Rajanera.
U intervjuu za POLITICO, O’Liri je Trampa nazvao „lažovom“ i ocenio da ozbiljno greši u pristupu ključnim geopolitičkim pitanjima, pre svega kada je reč o ratu u Ukrajini i trgovinskim carinama koje, prema njegovim rečima, narušavaju globalnu ekonomsku ravnotežu. Iako je priznao da evropske zemlje zaista nedovoljno izdvajaju za odbranu, O’Liri je jasno poručio da ne bi mogao da podrži političku opciju koju predvodi Tramp, navodeći potpuni gubitak poverenja u aktuelnog predsednika SAD.
Takav istup predstavlja retkost u korporativnom svetu, u kojem su poslovni lideri od Trampovog povratka u Belu kuću uglavnom izuzetno obazrivi. O’Lirijeva pozicija je, međutim, specifična. Rajaner nema transatlantske linije, a kompanija je istovremeno jedan od najvećih kupaca Boingovih aviona, što značajno umanjuje potencijalne političke posledice po samu avio-kompaniju.
Istovremeno, O’Liri nije štedeo ni institucije Evropske unije. Iako je jedinstveno tržište označio kao najveći uspeh EU, zajedno sa razvojem niskotarifnog avio-saobraćaja, ukidanjem roming naknada i programom Erazmus, oštro je kritikovao ono što vidi kao prekomernu regulaciju i stalno uvođenje novih troškova za avio-kompanije i putnike. Evropski parlament opisao je kao „brbljaonicu idiota“ koja proizvodi, kako je naveo, „luda i nezakonita pravila“, posebno se osvrćući na predloge o dodatnim pravima putnika i obaveznoj besplatnoj ručnoj prtljazi.
Politički sukobi su, međutim, samo jedna strana O’Lirijeve konfrontacije sa savremenim centrima moći. Druga se vodi na tehnološkom frontu, gde se Rajaner našao u javnom obračunu sa Ilonom Maskom oko ugradnje Starlink Wi-Fi sistema u avione.
Spor je eskalirao nakon što je O’Liri u radio-intervjuu odbacio Starlink kao rešenje za flotu Rajanera, navodeći da bi spoljne antene povećale aerodinamički otpor i potrošnju goriva. Kada je Mask javno reagovao, tvrdeći da je O’Liri „neinformisan“, usledila je razmena uvreda u kojoj je direktor Rajanera Maska nazvao „idiotom“, dok je Mask uzvratio pozivima da se O’Liri otpusti, osporavajući njegove procene potrošnje goriva.
Iza tog verbalnog sukoba stoji konkretan tehnički i finansijski spor. O’Liri tvrdi da bi ugradnja Starlink sistema donela oko dva procenta veću potrošnju goriva po letu. Kada se takav procenat primeni na flotu od više od 600 aviona, godišnji trošak bi se, prema njegovim rečima, merio stotinama miliona dolara. U niskotarifnom modelu, gde je svaki kilogram mase i svaki procenat potrošnje goriva pažljivo izračunat, takav kompromis smatra neopravdanim, posebno na kratkim linijama gde putnici nisu skloni dodatnom plaćanju internet konekcije.
Mask, sa druge strane, ističe da već postoje avio-kompanije koje koriste Starlink i da će brz internet u letu postajati sve važniji faktor pri izboru avio-prevoznika. Taj argument ima težinu u dugolinijskom i premium segmentu, ali se teško uklapa u filozofiju Rajanera, koji konkurentnost gradi na minimalnim troškovima po sedištu i visokoj iskorišćenosti flote.
Zajednički imenitelj oba sukoba, političkog i tehnološkog, jeste O’Lirijevo uporno odbijanje svega što povećava operativne troškove bez jasnog i neposrednog povraćaja. Bilo da je reč o porezima, regulativama ili novim tehnološkim rešenjima, Rajaner ostaje dosledan modelu u kojem niska cena karte ima apsolutni prioritet.
U tom kontekstu, O’Lirijevi javni obračuni sa Trampom i Maskom manje su stvar ličnog stila, a mnogo više refleksija poslovne strategije. Za Rajaner, neprijatelji nisu političari ili tehnološki milijarderi, već svaka odluka koja narušava matematiku niskotarifnog letenja.
(Aero.rs)
Video: Beograd spojen sa Astanom redovnim letom: Konferencija za medije SCAT Airlines u Beogradu
Aero Telegraf zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.