Kijevski aerodrom spreman za povratak komercijalnog saobraćaja
Tri godine nakon što je zbog ruske invazije na Ukrajinu obustavljen sav civilni vazdušni saobraćaj, najveći ukrajinski aerodrom – Međunarodni aerodrom Borispolj (KBP) – sve je bliži trenutku kada će ponovo primiti prve putnike i letove. Tokom konvencije Routes Europe 2025, održane 8. aprila u Španiji, direktor za komercijalu i strategiju aerodroma, Sergej Hižnjak, potvrdio je da su pripreme za ponovno otvaranje u završnoj fazi i da postoji realna osnova da se u dogledno vreme obnovi vazdušni saobraćaj ka i iz glavnog grada Ukrajine.
Aerodrom u dobrom tehničkom stanju
Iako od februara 2022. godine nije bilo komercijalnih letova, infrastruktura Borispolja nije zapuštena. Ključni tehnički sistemi su redovno servisirani, terminali održavani, a pista i rulne staze su u potpunosti očuvane. Prema rečima Hižnjaka, “aerodrom je fizički zdrav i spreman, ali je otvaranje pitanje bezbednosne i regulatorne procene”.
Ove navode potvrdila je i kompanija erBaltik (airBaltic), čiji je tehnički tim posetio aerodrom u martu ove godine i ocenio stanje infrastrukture kao “savršenim”. Avio-kompanija iz Letonije planira da bude među prvima koje će obnoviti letove ka Kijevu i Lavovu čim se za to steknu uslovi, sa polascima iz Rige, Talina i Vilnjusa.
Avio-kompanije spremne za povratak
Pored erBaltika, i Rajaner (Ryanair) je najavio ambiciozne planove za povratak na ukrajinsko tržište, sa ciljem da „ponovo dominira“ kada se vazdušni prostor otvori. Aerodrom u Lavovu već planira otvaranje do kraja proleća, dok se slični razgovori vode i za druge destinacije.
Neizvesna je sudbina nacionalnog prevoznika, Ukrajinske međunarodne avio-kompanije (Ukraine International Airlines), koji je tokom rata pretrpeo velike gubitke i bio prinuđen da povuče deo flote, uključujući avione tipa Boeing 737-800 i 737-700. Ipak, nije isključeno da bi i ova kompanija mogla igrati značajnu ulogu u obnovi međunarodnih linija iz Ukrajine.
Ulaganja u obnovu i modernizaciju
Kako bi se aerodrom u potpunosti pripremio za savremene zahteve bezbednosti i operativnosti, planirana je dodatna rekonstrukcija čija se ukupna vrednost procenjuje na 360 miliona dolara. Radovi uključuju završne infrastrukturne zahvate, jačanje sistema bezbednosti, kao i digitalizaciju procesa – od biometrijske pasoške kontrole i elektronskih kapija (eGate izlaza), do automatizovane registracije putnika.
Perspektiva ukrajinske dijaspore
Otvaranje Borispolja bi posebno značilo za milione Ukrajinaca koji trenutno žive i rade u inostranstvu – posebno u Poljskoj, Nemačkoj, Italiji i Kanadi – jer bi omogućilo direktnije i bezbednije putovanje ka domovini. Pored emotivnog značaja, obnovljeni letovi bi doprineli i ekonomskom oporavku kroz povratak turizma, poslovnih putovanja i međunarodne trgovine.
Kao prve potencijalne linije pominju se letovi iz Rige, Varšave, Vilnjusa i Berlina, a kao mogući operateri, osim erBaltika i Rajanera, spominju se i LOT Poljski avio-prevoznik i Vizer (Wizz Air). Aerodrom Žuljani, kao drugi kijevski aerodrom, takođe bi mogao biti deo početne faze ponovnog povezivanja.
Regulatorni izazovi i bezbednosna procena
Ponovno otvaranje ukrajinskog vazdušnog prostora i aerodroma zavisiće od složene procene rizika koju sprovode domaće vlasti u saradnji sa Evropskom agencijom za bezbednost vazdušnog saobraćaja (EASA) i Međunarodnom organizacijom za civilno vazduhoplovstvo (ICAO). Takođe, ključnu ulogu imaće i međunarodne osiguravajuće kuće koje pokrivaju operacije u i iznad područja sa potencijalnim bezbednosnim rizicima.
(Aero.rs)