Ruski parlament odobrio međunarodni wet-lease: Aeroflot predvodi novu fazu u ruskom avio-saobraćaju
Gornji dom ruskog parlamenta, Savet Federacije, usvojio je zakon kojim se proširuje mogućnost iznajmljivanja aviona sa posadom, tzv. "vet lizing" (wet-lease) aranžmana, i na međunarodno tržište. Ova odluka predstavlja odgovor na kontinuirani pritisak pod kojim se nalazi ruski vazdušni saobraćaj, naročito kada je reč o održavanju međunarodnih linija i nadoknađivanju gubitaka izazvanih sankcijama Zapada. Prvobitno su ovakvi ugovori bili dozvoljeni samo između domaćih operatera, ali novi zakonski okvir omogućava i saradnju sa stranim subjektima, pod jasno propisanim uslovima.
Prema rečima predstavnika Saveta Federacije, cilj ovog poteza je unapređenje konkurentnosti ruskih prevoznika, smanjenje troškova poslovanja i očuvanje redovnosti letova ka inostranstvu. Inicijativa takođe ima zadatak da dodatno osnaži zaštitu prava i interesa putnika, koji su se poslednjih godina sve češće suočavali sa otkazivanjima, promenama flote i smanjenjem broja letova na ključnim međunarodnim rutama.
Šta je wet-lease i zašto je važan za Rusiju?
"Vet lizing" aranžmani obuhvataju zakup letelice sa posadom, tehničkim održavanjem i osiguranjem, dok odgovornost za komercijalne operacije ostaje na strani zakupca. Ovakav model omogućava brzo proširenje kapaciteta, bez potrebe za višegodišnjim investicijama ili obukom nove posade, što ga čini posebno pogodnim u uslovima ograničenog pristupa tržištima zapadnih proizvođača i leasing kuća.
Za rusku avijaciju, ova praksa dobija dodatnu važnost u svetlu otežanog uvoza rezervnih delova, nemogućnosti obnavljanja flote zapadnim avionima i usporene domaće proizvodnje. U takvoj situaciji, "vet lizing" predstavlja jedno od retkih raspoloživih rešenja koje omogućava održavanje kontinuiteta međunarodnog saobraćaja i očuvanje tržišnog učešća u konkurenciji sa regionalnim prevoznicima.
Aeroflot kao pionir nove prakse
Nacionalni prevoznik Aeroflot već je iskoristio prethodne zakonske izmene koje su omogućile domaći vet lizing, sklopivši ugovor sa ruskom kompanijom iFly za korišćenje širokotrupnih aviona Airbus A330. Tim potezom obezbeđen je deo kapaciteta za letove na daljim destinacijama, naročito u pravcu Azije i zemalja Bliskog istoka. S obzirom na najnovije zakonske promene, Aeroflot je najavio da će razmotriti i mogućnosti saradnje sa stranim partnerima, u zavisnosti od dostupnosti flote i političkog okvira.
U praktičnom smislu, to znači da bi ruske kompanije mogle da započnu pregovore sa operaterima iz zemalja koje nisu uvele sankcije Rusiji, a koje imaju raspoložive kapacitete i regulatornu slobodu da učestvuju u ovakvim aranžmanima. Aeroflot bi mogao da postane referentni model za druge ruske prevoznike koji takođe traže načine da stabilizuju svoje međunarodne operacije.
Novi zakon, nova tržišta
Zakonski okvir definiše osnovne tehničke i regulatorne uslove koje strani operateri moraju ispuniti kako bi zaključili ugovore o vet lizing aranžmanima sa ruskim kompanijama. Proces uključuje prethodnu proveru bezbednosnih standarda, dozvola i usklađenosti sa zakonodavstvom Ruske Federacije, ali i međunarodnim konvencijama koje su i dalje na snazi.
Iako se zakonom otvara mogućnost za širu međunarodnu saradnju, ruski regulator ističe da će posebna pažnja biti posvećena uslovima održavanja i tehničke ispravnosti letelica, budući da deo globalne MRO mreže ostaje nedostupan zbog sankcija. Uprkos tome, ruski sektor ulaže dodatne napore u jačanje domaćih kapaciteta za održavanje, kroz širenje radionica, obuku tehničkog osoblja i uvoz zamenskih komponenti iz partnerskih zemalja.
Geopolitičke i tržišne posledice
Odluka o proširenju vet lizing mogućnosti na međunarodni nivo tumači se i kao deo šire strategije Rusije da izgradi paralelne strukture u odnosu na globalni vazduhoplovni poredak, koji je do sada bio pod dominantnim uticajem zapadnih leasing kuća, banaka i regulatornih tela. Time se faktički omogućava formiranje alternativnog leasing tržišta, koje bi moglo postati relevantno za zemlje koje žele da ostanu izvan geopolitičkih podela.
Iako zakon donosi značajnu fleksibilnost domaćim avio-kompanijama, ostaje otvoreno pitanje dugoročne održivosti ovog modela, posebno u pogledu tehničke zavisnosti od stranih tehnologija, kao i potencijalne promene međunarodnog okruženja koje bi moglo uticati na dostupnost stranih aviona. Ipak, u kratkom roku, ova mera deluje kao racionalan potez za stabilizaciju sektora i očuvanje minimalnih uslova za konkurentno poslovanje na međunarodnim linijama.
(Aero.rs)