Air Montenegro jedini ponuđač za 4,79 miliona evra državnih subvencija: Crnogorski mediji kritikuju tender
Crnogorska državna avio-kompanija Air Montenegro (40) jedina je formalno dostavila ponudu na tender vredan 4,79 miliona evra za subvencionisanje međunarodnih linija iz Podgorice (TGD) ka pet evropskih gradova, objavili su SEENews i CdM, pozivajući se na informacije iz Crne Gore. Tender obuhvata letove ka Briselu (BRU), Parizu (CDG), Frankfurtu (FRA), Zagrebu (ZAG) i Bariju (BRI)
Vlada Crne Gore je prvobitno planirala da program linija od javnog značaja (PSO - Public Service Obligation) bude pokrenut ranije, ali je tender za pet linija raspisan tek tokom jula 2026. godine. Rok za dostavljanje ponuda istekao je 31. avgusta 2026. godine, a Ministarstvo saobraćaja sada ocenjuje pristiglu ponudu pre donošenja odluke i potpisivanja ugovora, prenose crnogorski mediji.
Pet linija umesto prvobitno planiranih šest
Vlada Crne Gore je krajem februara proglasila šest linija iz Podgorice za linije od javnog interesa, odnosno PSO, sa prvobitnim planom da se uvedu subvencionisani letovi ka Briselu, Frankfurtu, Parizu, Amsterdamu (AMS), Zagrebu i Bariju.
Amsterdam nije obuhvaćen kasnije raspisanim tenderom, pa je predmet aktuelnog postupka pet linija.
Prema ranijoj odluci Vlade, šest linija trebalo je da budu proglašene rutama od javnog interesa za period do maja 2030. godine. Međutim, početak realizacije nije usledio prema prvobitnom planu, već je tender raspisan tek u julu 2026. godine.
Brisel dobija najveću subvenciju
Od ukupno 4,79 miliona evra, najveći pojedinačni iznos predviđen je za liniju Podgorica - Brisel, oko 1,49 miliona evra. Za Pariz je predviđeno oko 1,05 miliona, Frankfurt oko 913.000, Bari oko 681.000, a Zagreb oko 662.000 evra.
Prema podacima koje je objavio SEENews, vrednost tendera od 4,79 miliona evra odnosi se na procenjene vrednosti ugovora bez PDV-a, dok je ukupna procenjena vrednost nabavke sa PDV-om iznosila oko 5,8 miliona evra.
Ponude se vrednuju prvenstveno prema ceni, koja nosi do 90 od ukupno 100 bodova, dok kapacitet aviona donosi preostalih 10 bodova. Tender predviđa minimalni kapacitet od 110 sedišta.
Izabrani prevoznik moraće da obezbedi garanciju za izvršenje ugovora u visini od 10 odsto njegove vrednosti, dok je za svaki neovlašćeno otkazani let predviđeno umanjenje mesečne naknade od 2.000 evra.
Pobjeda: "Tender raspisan tako da ne privuče evropske avio-kompanije"
Podgorička Pobjeda, za koju se smatra da je uređivačkom politikom bliska nekadašnjoj crnogorskoj vlasti, odnosno opoziciji, otvorila je pitanje zbog čega se na tender, iako formalno nije bio ograničen samo na crnogorskog prevoznika, nije prijavilo više evropskih aviokompanija.
U tekstu koji ima elemente redakcijskog komentara se navodi da je postupak sproveden preko sistema CEJN, uz određene jezičke i druge uslove, ali se postavlja pitanje da li je tender dovoljno aktivno promovisan na evropskom vazduhoplovnom tržištu.
List ukazuje na činjenicu da su postavljeni zahtevi za različite linije veoma slični, iako se radi o različitim tržištima, dok se posebno problematizuje i minimalni kapacitet aviona od 110 sedišta.
Pitanje većeg aviona
Podgorički list dovodi u pitanje i kriterijum prema kojem kapacitet aviona donosi dodatne bodove, kao i minimalni zahtev od 110 sedišta.
List postavlja pitanje zašto bi veći avion automatski predstavljao prednost na svim subvencionisanim linijama i da li je takav kriterijum podjednako opravdan za različite destinacije.
U komentaru se problematizuje i sama logika propisivanja minimalnog kapaciteta, odnosno pitanje da li je za državu važnije da obezbedi pouzdanu i održivu vezu ili da favorizuje prevoznika sa većim avionom.
Zašto subvencionisati linije koje već postoje?
Još jedno pitanje koje otvara Pobjeda odnosi se na Frankfurt i Pariz, odnosno na činjenicu da Air Montenegro već saobraća ka tim destinacijama.
U komentaru se postavlja pitanje zbog čega je za te linije potrebna PSO subvencija, kao i na koji način će se kontrolisati troškovi koje država nadoknađuje prevozniku.
Pobjeda navodi da se u opravdane troškove mogu uključiti gorivo, posada, osiguranje, održavanje, prihvat i otprema putnika, marketing, prodaja karata i administracija, kao i amortizacija, uz dodatak od 5 odsto razumnog profita, umanjen za prihod od prodatih karata.
Zbog toga list postavlja pitanje kako će se kontrolisati stvarni troškovi i "sprečiti da se na subvencionisane linije prebace troškovi koji bi trebalo da budu vezani za komercijalne operacije aviokompanije"
Država ranije planirala 5,8 miliona evra
Za program PSO linija Crna Gora je ranije budžetski planirala ukupno oko 5,8 miliona evra, dok su prethodne procene govorile o približno 5,5 miliona evra godišnje za prvobitno planiranih šest linija.Kako su ranije saopštile crnogorske vlasti, subvencija neće predstavljati unapred određeni paušalni iznos, već će biti "ograničena na pokriće opravdanih neto troškova održavanja linija uz razumnu dobit prevoznika".
Sama odluka o uvođenju PSO linija usledila je nakon izmena Zakona o vazdušnom saobraćaju, a Vlada je šest međunarodnih ruta iz Podgorice proglasila linijama od javnog interesa. Kasnije je, međutim, za konkretni postupak raspisan tender za pet linija, bez Amsterdama.Podsetimo, kako je Aero.rs tada izvestio, Ministarstvo saobraćaja Crne Gore pokrenulo je javni postupak za uspostavljanje subvencionisanih avio-linija (PSO) iz Podgorice (TGD) ka pet evropskih destinacija, dok je Amsterdam (AMS) izostavljen sa nove liste ruta obuhvaćenih postupkom, iako je bio deo prvobitnog plana Vlade.
"Nastavljamo da jačamo vazdušnu povezanost Crne Gore kroz model PSO - pružanje usluga redovnog vazdušnog prevoza na linijama od javnog interesa", naveo tada Flip Radulović iz crnogorskog ministarstva saobraćaja, uz napomenu da bi projekat trebalo da "doprinese boljoj povezanosti građana i privrede sa ključnim evropskim destinacijama, kao i razvoju turizma i ekonomije".
Šta su PSO linije?
PSO (Public Service Obligation) je model kojim država finansijski podržava avio-linije koje nisu dovoljno komercijalno isplative, ali se smatraju važnim za povezanost stanovništva, privredu, turizam ili regionalni razvoj.
Prevoznik izabran u javnom postupku zauzvrat dobija naknadu za održavanje propisanog broja letova tokom ugovorenog perioda.
Sličan model subvencionisanih letova primenjuje se i u Srbiji, gde država kroz PSO program finansira pojedine linije iz Niša (INI) i Kraljeva (KVO). Više o pročitajte u tekstu Air Serbia još četiri godine leti u javnom interesu: Iz Kraljeva i Niša deset avio-linija
(Aero.rs)