Jedinstven slučaj u Evropi: Pilot drona osuđen zbog letenja pod dejstvom alkohola

Vreme čitanja: oko 2 min.

Foto: Ai fotografija, Predrag Vučetić

Po prvi put u istoriji Švedske jedan pilot drona pravosnažno je osuđen zbog upravljanja bespilotnom letelicom pod dejstvom alkohola. Presuda je doneta nakon incidenta tokom manifestacije Classic Car Week u gradu Retvik, a slučaj je izazvao veliku pažnju međunarodnih medija jer otvara pitanje krivične odgovornosti u sve prisutnijem svetu civilnih dronova.

Incident se dogodio tokom letnje manifestacije, kada je 55-godišnji muškarac, nakon konzumiranja veće količine alkohola, podigao dron i leteo iznad okupljenih ljubitelja oldtajmera. U tom trenutku je, međutim, na snazi bila zabrana letenja dronovima iznad događaja.

Policija je istovremeno koristila sopstveni dron radi nadzora skupa i uočila još jednu bespilotnu letelicu u vazduhu. Nakon kratke potrage, policajci su locirali muškarca sa daljinskim upravljačem u ruci i podvrgli ga alkotestu. Utvrđeno je da ima 0,69 promila alkohola u krvi, što je znatno iznad dozvoljene granice od 0,2 promila, koja se u Švedskoj primenjuje i na vožnju automobila.

Foto: Ai fotografija, Predrag Vučetić

Dron je odmah zaplenjen. Muškarac je u početku priznao da je njime upravljao, ali je kasnije pokušao da odgovornost prebaci na treće lice koje navodno više nije bilo prisutno na licu mesta. Policija i tužilaštvo takvu odbranu nisu prihvatili.

Okružni sud ga je proglasio krivim za takozvano „leteće pijanstvo“ i izrekao mu novčanu kaznu po švedskom sistemu "dnevnih kazni". U tom sistemu sud najpre određuje broj kazni prema težini dela, a zatim visinu pojedinačne kazne u skladu sa finansijskim stanjem okrivljenog, kako bi ukupna sankcija imala približno isti efekat za sve osuđene. U ovom slučaju izrečeno je 80 dnevnih kazni u iznosu od po 400 švedskih kruna, što ukupno iznosi 32.000 kruna (oko 2.800 evra)

Prilikom odmeravanja kazne sud je primenio kaznenu skalu koja se koristi u slučajevima vožnje u alkoholisanom stanju. U obrazloženju presude navedeno je da se, iako je reč o dronu koji se koristi u privatne svrhe, radi o vazduhoplovu kojim upravlja osoba sa zemlje, te da pad sa veće visine može dovesti do ozbiljnih povreda ljudi ili materijalne štete.

Ova presuda predstavlja presedan u švedskoj sudskoj praksi i mogla bi da ima šire posledice, jer potvrđuje da se piloti dronova u krivičnom smislu sve češće izjednačavaju sa učesnicima u klasičnom vazdušnom i drumskom saobraćaju.

(Aero.rs)