Veličanstveno komplikovani avioni: Zašto su Amerikanci odustali od X-29 a Rusi od Su-47

Vreme čitanja: oko 3 min.

Foto-kolaž: Wikimedia/Dmitry Pichugin, National Museum of the United States Air Force

Kada su se prvi put pojavili u javnosti, avioni sa "obrnutim" krilima ličili su na proizvod mašte nekog holivudskog scenografa, zaduženog za izradu "svemirskih lovaca" u serijalu Ratovi zvezda.

Zaista - i američki Grumman X-29 i moćni ruski Suhoj Su-47 Berkut (Zlatni orao, op. aut.) izgledali su kao letelice koje su netom stigle u zemljinu atmosferu iz druge polovine 21. veka.

Tim više što su se oko Grummanovog projekta X-29 okupila još dva "ključna" igrača za ovu vrstu "igračke": NASA i DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency).

Američki eksperiment 

X-29 je prvi put poleteo 1984. godine, iz postrojenja za letna ispitivanja Ejms Drajden koje je pripadalo agenciji NASA, u sastavu baze Edvards u Kaliforniji, koja je pod kontrolom USAF. Za potrebe istraživanja napravljena su dva vazduhoplova: drugi se pridružio testiranju tek 1989. i leteo je do 1992. godine.

Grummanov avion je bio lagan, pun kompozitnih materijala i potpuno zavisan od kompjutera: bez njih, pilot bi se katapultirao već pri poletanju, jer je letelica bila aerodinamički nestabilna.

Prednosti? X-29 je imao fenomenalnu okretnost i mogao je da pravi nagle manevre koje tadašnji F-16 nije mogao ni da sanja. Mane? Avion je bio toliko kompleksan da nije imao šanse da uđe u serijsku proizvodnju. Njegova krila su bila osetljiva na naprezanje i lomila bi se pri velikim brzinama. Zato je X-29 ostao – leteća laboratorija.

Tokom testiranja, dva aviona su obavila 422 probna leta: Avion broj 1 leteo je 242 puta u okviru Faze 1 programa; avion broj 2 izveo je 120 letova u Fazi 2, a dok je 60 letova obavljeno u nastavku programa poznatom kao „kontrola vrtloga“.

Ruski odgovor

Dok su Amerikanci svoje igračke parkirali u muzej, Rusi su odlučili da pokažu mišiće. Devedesetih godina, usred haosa i ekonomske krize, Suhoj je izbacio Su-47 Berkut – ogromnog crnog predatora sa "obrnurim", invertovanim krilima. Berkut je poleteo 1997. i odmah privukao pažnju sveta. Bio je to avion koji je izgledao kao kombinacija stealth-a i naučne fantastike.

Su-47 je imao prednost u manevrima pri malim brzinama i mogao je da uđe u ekstremne uglove napada bez gubitka kontrole. To je značilo da bi u bliskoj borbi bio pravi košmar za protivnika. Ali problem je bio isti kao kod X-29: previše složen i preskup za masovnu proizvodnju. Osim toga, Rusi su morali da koriste delove od starih aviona, poput zmaja sa Su-27, jer jednostavno nije bilo novca. Na kraju je Berkut ostao demonstrator tehnologije, a njegovi geni prebačeni su u Su-57, ruski lovac pete generacije.

Iako ni X-29 ni Su-47 nikada nisu imali šanse da postanu operativni lovci, poređenje je jasno: X-29 je bio mali, lagan i čisto eksperimentalni avion, napravljen za istraživanje, a ne za rat.

Su-47 je bio mnogo bliži stvarnom borbenom avionu, sa radarom, sa unutrašnjim prostorom za oružje i svim što je trebalo da jednog dana krene u akciju – ali nikada nije stigao do fronta.

Mitovi budućnosti koja je počela ranije

Na kraju, X-29 i Su-47 ostali su u istoriji kao najlepši ćorsokaci avijacije, ili - mitovi budućnosti. Ali - da li znate da ovo zapravo nisu prvi avioni koji su konstruisani sa "invertovanim" krilima?

"Čast" da otvori poglavlje eksperimenta bilo je (verovatno srećom) ostavljeno za kraj Drugog svetskog rata, kada je nacistička Nemačka uspela da "izbaci" prvi prototip teškog bombardera Junkers Ju-287 sa četiri motora.

Napravljeno je tek par modela, koji su dokazali da se uz ovakva krila može postići poboljšanje u manevrima na malim visinama, ali i da avionima sa ovakvim krilima trebaju kraće poletno-sletne staze. Bombarderi po svemu sudeći nisu učestvovali u borbenim  misijama.

Šezdesetih godina prošlog veka - u Nemačkoj (izgleda da je neki inženjer sačuvao nacrte iz Junkersa pa prilagodio svojoj ideji) je došlo do serijske proizvodnje putničkog mlaznog aviona sa obrnutom geometrijom krila:

Hansa Jet predstavila je HFB-320 - biznis džet avion koji je ušao u upotrebu kako u civilnim kompanijama, tako i u Nemačkom ratnom vazduhoplovstvu.

(Aero.rs)