Oštećen prtljag na letu: Koja su prava putnika i kolike su nadoknade

Vreme čitanja: oko 3 min.

Ako primetite da vam je prtljag oštećen po dolasku na destinaciju, prvo što treba da uradite je da štetu prijavite na šalteru za prijavu izgubljenog ili oštećenog prtljaga

Foto: Privatna arhiva

Putnici koji putuju avionom često se suočavaju sa problemima poput oštećenog prtljaga. U takvim situacijama, važno je znati svoja prava i kako postupiti da biste dobili odgovarajuću nadoknadu. U avio saobraćaju su ova prava regulisana Montrealskom konvencijom, koja precizira da avio-kompanije snose odgovornost za oštećen prtljag, ali postoje određeni koraci koje putnici moraju preduzeti kako bi dobili naknadu.

Neprijatno iznenađenje doživeo je naš čitalac Leo Malešević  13. oktobra po povratku u Beograd iz Hurgade, letom SM387 kompanije Air Cairo. Kofer je bio vidno oštećen, kao śto se i vidi na fotografijama koje nam je dostavio gospodin Malešević, koji je slučaj oštećenja odmah prijavio na šalteru "Lost and found" na Aerodromu Nikola Tesla.

Foto: Privatna arhiva

Kome se obratiti?

Ako primetite da vam je prtljag oštećen po dolasku na destinaciju, prvo što treba da uradite je da štetu prijavite na šalteru za prijavu izgubljenog ili oštećenog prtljaga. Važno je da odmah napravite zapisnik, koji predstavlja zvaničnu prijavu o oštećenju. Bez ovog izveštaja, vaša žalba može biti odbijena. Nakon prijave na aerodromu, potrebno je da uputite pismenu žalbu avio-kompaniji u roku od 7 dana od dana kada ste primetili oštećenje.

Za šta kompanije uglavnom odbijaju odgovornost

Avio-kompanije na svojim sajtovima uglavnom kažu da ne snose odgovornost za štetu nastalu na prtljagu "uobičajenim korišćenjem" koje obuhvata oštećenja na:

  • Ručkama, nogicama, točkićima, manje posekotine, ogrebotine, poderotine, ulubljenja, prljavštinu i fleke.
  • Štetu na neadekvatno upakovanim predmetima, uključujući i lomljive predmete.
  • Štetu nastalu usled prenatrpanog prtljaga.
  • Gubitak spoljnih brava, kaiševa, sigurnosnih kaiševa ili patent zatvarača.
  • Predmete zaplenjene od strane aerodromskih vlasti ili službi obezbeđenja.

Takođe avio-kompanije ne prihvataju odgovornost za štetu uočenu prilikom čekiranja kroz proces izdavanja uz ograničenu odgovornost, ili za:

  • Lomljive, vredne ili kvarljive predmete.
  • Prtljag koji je upakovan u oštećenu ili neodgovarajuću ambalažu.
  • Gubitak nakita, drugih dragocenosti ili novca koji se nalazio u čekiranom prtljagu.

Visina naknade za oštećen prtljag

Prema Montrealskoj konvenciji, maksimalna nadoknada za izgubljen ili oštećen prtljag iznosi približno 1.288 specijalnih prava vučenja (Special Drawing Rights - SDR), što iznosi oko 1.600 evra. Ipak, visina nadoknade može varirati u zavisnosti od konkretne štete i dokaza koje podnesete. Avio-kompanije često zahtevaju da dostavite račune za oštećene ili izgubljene stvari kako bi procenili nadoknadu.

Foto: Privatna arhiva

Kako se procenjuje visina nadoknade?

U praksi bi trebalo da se avio-kompanije potrude da nađu rešenje koje je prihvatljivo za obe strane. Ukoliko je prtljag samo delimično oštećen (npr. oštećen točak ili rajsferšlus), moguće je da vam ponude popravku prtljaga ili zamenu prtljaga novim komadom. U slučajevima gde su oštećene stvari od veće vrednosti, avio-kompanija može zahtevati dodatne dokaze kako bi procenila nadoknadu, a to može uključivati račune ili fotografije.

Praksa u Evropi

U većini evropskih zemalja, avio-kompanije su obavezne da postupaju u skladu sa Montrealskom konvencijom, ali praksa može varirati od države do države. Na primer, neke aviokompanije su fleksibilnije i brže u isplati nadoknade, dok druge mogu insistirati na dugotrajnijim procesima dokazivanja štete. Takođe, postoji mogućnost da putnici koriste usluge nezavisnih posrednika ili on-line advokata ako smatraju da avio-kompanija nepravedno odbija njihovu žalbu.

Šta ako se aviokompanija ne odazove?

Ako avio-kompanija ne odgovori na vašu žalbu ili odbija da plati nadoknadu, možete se obratiti nacionalnom telu za zaštitu prava putnika, koje se obično nalazi u nadležnosti avio-regulacionih organa u svakoj zemlji. U Srbiji je to Direktorat civilnog vazduhoplovstva. U Evropskoj uniji, putnici imaju dodatnu zaštitu putem evropskih potrošačkih centara koji pružaju besplatnu pomoć u rešavanju sporova.

Zaključak

Prava putnika u slučajevima oštećenog prtljaga su jasno definisana, ali je važno da znate koje korake treba da preduzmete kako biste osigurali da vaša žalba bude uspešna. Na vreme podnet PIR izveštaj, kompletna dokumentacija i poznavanje Montrealske konvencije mogu vam pomoći da ostvarite pravo na nadoknadu. Praksa u Evropi pokazuje da većina avio-kompanija postupa u skladu sa zakonima, ali brzina i način rešavanja žalbi mogu se razlikovati, zbog čega je važno biti informisan i uporan.

(Aero.rs)